KRIMINAL U HRVATSKOJ
Zadatak financijske mule prenijeti je nelegalno stečen novac, najčešće povezan s kibernetičkim kriminalom. Kriminalci vrbuju mule preko oglasa za posao, a na udaru su, češće od žena, mladi muškarci željni lake zarade. Koje su posljedice ovakvih pothvata i kako ne upasti u zamke koje nose, pitali smo na licu mjesta - u Službi za kibernetičku sigurnost

Financijske mule osobe su koje kriminalci unajmljuju kako bi za njih prenosile prijevarom stečen novac, a pravu poplavu financijskih mula Hrvatska je doživjela 2014. godine, s pojavom malwarea čije su žrtve bili korisnici internetskog bankarstva. Otad su takve prijevare na ovim prostorima konstanta, doznaje tportal u Službi kibernetičke sigurnosti.


Mule ukratko

  • U 60 sekundi ili manje financijske mule sudjeluju u pranju novca
  • Oko 90 posto financijskih mula pere novac koji potječe od kibernetičkog kriminala
  • Financijske mule riskiraju: kaznene prijave, ukradene podatke i kreditni ugled u banci

'U početku je to funkcioniralo tako da preko zaraženog računala nepoznata osoba upravlja vašim internetskim bankarstvom kada se služite njime, odnosno vidi sve što i vi vidite. Prevarant bi skidao određeni iznos s računa i prenosio ga financijskoj muli, najčešće u inozemstvo. Sve se događalo strašno brzo kako bi se preduhitrila blokada banke i akcija policije. Financijske mule od cijelog posla dobivale su pet do deset posto prebačenog iznosa', kaže nam Renato Grgurić iz Službe kibernetičke sigurnosti.

Kućanice i profesori u potrazi za lakom zaradom

Ono što je zanimljivo to je da su financijske mule bile osobe iz svih sfera života i vrsta obrazovanja; bilo je tu i kućanica i profesora koji nisu mogli odoljeti lakoj zaradi. U tom periodu dogodila se prava poplava ovakvih prijevara, kada su imali i po nekoliko slučajeva dnevno.


MUP upozorava

Kriminalci će pokušati nasamariti nevine žrtve da sudjeluju u pranju novca predstavljajući im poslovnu ponudu što legitimnijom. Najčešće ciljaju na novopridošlice u državu, nezaposlene, studente i osobe lošijeg imovinskog stanja, kao i muškarce između 18 i 34 godine.

Budite oprezni s loše napisanim oglasima punim gramatičkih i pravopisnih pogrešaka.


A kako se postaje financijskom mulom?

Cijela priča kreće tako da se vreba one koji traže posao te im se plasira priča o primjerice otvaranju nove firme, za koju je potrebna pomoć pri prijenosu novca. Sve se odvija telefonski i online, bez susreta, šalje se ugovor, a jedini zadatak 'zaposlenika' je da u 'nekoliko klikova' u određeno vrijeme novac koji mu sjedne na račun proslijedi dalje te uzme dogovoreni postotak. Ono što željni brze zarade vrlo vjerojatno ne znaju je da tako čine kazneno djelo pomaganja u pranju novca, za što su propisane zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina.

Ono što je bitno, naglašava Grgurić, to je da je i djelo iz nehaja, kada postanete financijska mula ne znajući to, također kažnjivo. Bilo je, kažu nam, svakakvih situacija, pa i smiješnih - kada su banke shvatile da mule prebacuju novac u inozemstvo i blokirale takve račune, oni su se dovinuli novom rješenju i dizali novac s računa te ga primjerice MoneyGramom ili Western Unionom slali dalje.

Snalažljiva blagajnica

'Dogodilo nam se tako da smo u Rijeci alarmirali banku da će mula doći po novac u trenu kada joj je blagajnica novac i predavala. Blagajnica je zgrabila novac i u zadnjem trenu spriječila prijevaru, što je bila odlična reakcija u takvoj situaciji', kaže drugi član tima, Marko Vrkljan. Puno njih koji su prali novac, ističu, nisu bili svjesni toga.

'Ako ste dobili ugovor i tamo piše da ćete dobiti proviziju ni za kakav rad, bez radnog vremena, bez opisa posla, morate znati da nešto nije u redu', upozorava Vrkljan.


Služba kibernetičke sigurnosti

Danas je dosta toga drugačije i banke su uvele sigurnosne protokole te podigle zaštitu svojih klijenata na načine da oni koriste dvostruke autorizacije ili autentifikacije svojih transakcija. Tu je i provjera novog tekućeg računa i izlogiranje nakon duljeg vremena neaktivnosti, a svaka banka dodatno ima svoje mjere sigurnosti.


ŠTO MOŽETE UČINITI?

  • Ako ste dobili sumnjivu elektroničku poštu, upozoravaju iz MUP-a, ne odgovarajte na poruku i ne otvarajte poveznice i privitke koje sadrži.
  • Provjerite detalje tvrtke koja nudi posao, osobite ako se radi o onoj iz inozemstva.
  • Pazite kome dajete svoje bankovne podatke.
  • Ako posumnjate da ste postali dijelom prijevare prenošenjem novca, odmah prestanite s transakcijama, obavijestite banku te policiju!

No prilagođavaju se i prevaranti. Trenutno itekako koriste trend iseljavanja iz zemlje, angažiravši kao mule hrvatske građane koji žive primjerice u Austriji ili Njemačkoj te ih ondje regrutiraju, a naši građani novac primaju na svoje račune otvorene u hrvatskim poslovnim bankama i s tih računa novac prebacuju dalje, čime se dodatno komplicira kriminalističko istraživanje jer se takve osobe nalaze izvan Hrvatske i otežano je praćenje traga novca. U takvim slučajevima aktivno se surađuje s europskim kolegama.

Što poručuju za kraj - kako ne upasti u privlačne zamke koje ova prijevara nosi sa sobom?

'Ne nasjedajte na obećanje o lakoj zaradi, takvo što ne postoji u životu', zaključio je Grgurić.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI: