NACIJA U BLOKADI
U prva tri mjeseca ove godine broj hrvatskih građana s računima u blokadi porastao je za preko pet i pol tisuća, dok su dugovanja blokiranih građana skočila za više od 600 milijuna kuna, pokazuju novi podaci Fine.Vezane vijesti Pazite s kim ili za koga radite, jer lako se može dogoditi da ostanete na suhom Fina: U peti i pol godina predstečajnu nagodbu sklopilo je 3.135 tvrtki

Naime, posljednjeg dana ožujka u blokadi je bilo 325.254 građana, a njihova su nepodmirena dugovanja iznosila čak 43,37 milijardi kuna. Posljednjeg dana prošle godine blokirano je bilo 319.752 građana, s ukupnim dugom od 42,76 milijardi kuna, pokazuju danas objavljeni podaci Fine.

Najviše blokiranih građana je na području Grada Zagreba. Podaci Fine tako pokazuju da je posljednjeg dana ožujka u Zagrebu bilo blokirano 62.605 građana, što čini 7,92 posto ukupnog broja stanovnika metropole i 11,65 posto ukupnog broja radno sposobnih u glavnom gradu. Drugim riječima, otprilike svaki 12. stanovnik Zagreba i gotovo svaki osmi radno sposoban u njemu imao je blokiran račun u banci. Ukupna dugovanja blokiranih u Zagrebu na kraju ožujka su iznosila oko 12,55 milijardi kuna.

Ipak, kada je riječ o udjelu blokiranih u ukupnom i radno sposobnom stanovništvu u ukupnoj populaciji, najdramatičnije stanje je u Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Podaci Fine pokazuju da je u Koprivničko-križevačkoj županiji krajem ožujka u blokadi bilo 9,41 posto stanovnika, a u Sisačko-moslavačkoj županiji 9,31 posto. Udio blokiranih u radno sposobnom stanovništvu u Koprivničko-križevačkoj županiji je krajem ožujka iznosio 14,14 posto, a u Sisačko-moslavačkoj županiji 14,11 posto.

S druge strane, najmanji udio blokiranih krajem prvog tromjesečja imale su Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska županija. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u blokadi je bilo 5,67 posto ukupnog stanovništva i 8,59 posto radno sposobnih, a u Ličko-senjskoj županiji 5,83 posto stanovnika i 9,45 posto radno sposobnih.

Gledano po značajnijim gradovima, najveće udjele blokiranih imali su Križevci, 11,27 posto ukupnog broja stanovnika i 16,65 posto radno sposobnog stanovništva. Slijedi Sisak, u kojem je krajem ožujka u blokadi bilo 10,89 posto stanovnika i 16,12 posto radno sposobnih, te Čakovec, s 10,22 posto blokiranih u ukupnoj populaciji i 14,99 posto blokiranih među radno sposobnima. Među značajnijim gradovima, prema Fininim podacima, najmanji udio blokiranih je u Dubrovniku - 5,74 posto ukupnog broja stanovnika i 8,63 posto radno sposobnih.

Ako se kao kriterij uzme prosječan iznos duga, onda su prosječan dug najveći kod blokiranih građana Čakovca, čak 367.000 kuna. Slijedi Benkovac, u kojem prosječan iznos duga blokiranih iznosi 354.000 kuna, te Samobor, s prosječnim dugom blokiranih od po 251.000 kuna, pokazuju podaci Fine.


Nelikvidnost tvrtki se smanjuje

Za razliku od broja blokiranih građana, koji nastavlja rasti, broj blokiranih tvrtki se smanjuje. Tako je, prema podacima Fine, na koje se poziva HGK, krajem ožujka u blokadi bilo 23.999 polsovnih subjekata, što je 682 manje nego krajem prošle godine, kada ih je bilo 24.681.

Smanjile su se i nepodmirene obveze blokiranih poslovnih subjekata. Naime, krajem ožujka nepodmirena dugovanja poslovnih subjekata u Hrvatskoj iznosila su 12,8 milijardi kuna, što je 1,3 milijardu kuna manje nego krajem prošle godine, pokazju podaci HGK i Fine.

Izvor : Jutarnji.hr


KOMENTARI: