Hrvati vole besplatni sadržaj pa smo među vodećim zemljama u svijetu po učestalosti ilegalnog preuzimanja sadržaja.

Internetsko piratstvo problem je koji je veoma teško iskorijeniti. Uz to što se zapravo radi o kriminalu, piratstvo svake godine stvara gubitke računalnoj i zabavnoj industriji koji se mjere u milijardama dolara.

Prema najnovijim izvještajima, do kraja 2022. godine prihodi izgubljeni zbog online piratstva iznosit će 51,6 milijardi dolara te su neki stručnjaci čvrsto uvjereni da se ovo ponašanje korisnika nikada neće iskorijeniti.

Što o tome misle profesionalci usko vezani za slučajeve piratstva te na koji način planiraju zaštiti intelektualno vlasništvo, saznat ćemo na NEM-ovu panelu "Borba protiv piratstva u regiji" u Dubrovniku od 11. do 14. lipnja.

Na mnogobrojna pitanja o online piratstvu, poput onih kakve je sankcije nužno uvesti u tržište i što možemo naučiti od drugih zemalja, svoje će mišljenje, odgovore i savjete dati cijenjeni govornici među kojima su Marijana Vukašinović, voditeljica upravljanja sadržajem u Telekomu Srbija, Damir Hajduk, ravnatelj Agencije za elektroničke medije, Irena Battelino, voditeljica akvizicije sadržaja i media marketing servisa Telekom Slovenije, Chris Anderson, voditelj odjela filma i televizije, MUSO, te Mark Mulready, potpredsjednik u Cybersecurity Services pri Irdetu.

Ova je panel-rasprava važna kako bi se učinkovito borilo protiv piratstva na mreži, a operatori moraju kombinirati najsuvremenije tehnologije protiv piratstva s proaktivnim provođenjem i istražnim servisima s ciljem identifikacije i sudskog procesuiranja stranaka uključenih u velike mreže za trgovanje piratstvima, rekao je Mulready, koji je odgovoran je za globalnu isporuku i upravljanje paketom Nadzora nad piratstvom i službama za sprječavanje kibernetičkog kriminala.

Surova statistika

Kako piratstvo izgleda u brojkama, pogotovo u našoj regiji, nikako nam ne ide u prilog. Naime, Hrvatska je četvrta zemlja po piratizaciji u svijetu, i to ne po količini, nego po učestalosti – ilegalno preuzimamo češće nego ostale nacije. Ispred nas su Latvija, Bugarska i Litva, a nakon nas Španjolska, Grčka i Srbija.

Podaci su to koje je istražila tvrtka MUSO 2016. godine koja pruža antipiratska rješenja za firme, na temelju istraživanja prometa 14 tisuća najvećih piratskih destinacija, a čiji je voditelj usluga filma i televizije i NEM-ov panelist Chris Anderson. Anderson nam je otkrio da su posjeti piratskim internetskim stranicama za televizijski sadržaj porasli globalno za 3,4 posto od 2016. Uz nedavnu proliferaciju usluga pretplate na VoD, tvrdi, mnogi zahtjevi za nezakonitim sadržajem su pali, ali to ovdje nije slučaj.

Većina posjeta je putem internetskih stranica za streaming (96,1 posto), s pristupom putem mobilnih uređaja (51,92 posto), koji podižu ljestvicu tako da postaju najpopularnije sredstvo konzumiranja nelegitimnog sadržaja, a krajem 2017. godine televizijsko piratstvo bazirano na torrentu ponovno je poraslo, kaže Anderson ističući kako njihova inteligencija, uvidi i analize pokrivaju cijelo tržište.

No da zakoni nisu tu "da se krše", pokazuje primjer Njemačke u kojoj samo 1,71 % internetske populacije upotrebljava piratske sadržaje. Naime, ako u Njemačkoj skinete neku seriju ili film, možete biti kažnjeni s 900 do 2000 eura po filmu ili seriji.

Kada je riječ o zakonima u Hrvatskoj, internetski operateri ilegalno preuzimanje sadržaja s interneta nemaju ovlasti provjeravati jer nemaju pristup sadržaju. To je moguće jedino uz nalog policije temeljem sudskog naloga.

Izvor: ZIMO


KOMENTARI: