Nakon višegodišnjeg mrtvila na tržištu rada u posljednje vrijeme svjedočimo nestašici radne snage i osjetnijem rastu plaća. Istražili smo kakva su primanja u pojedinim djelatnostima te koja su zanimanja najviše profitirala zbog sve naglašenije nestašice radne snage

Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 6128 kuna. U odnosu na prošlogodišnju veljaču, plaća prosječnog Hrvata porasla je za četiri posto, a kada se uračuna inflacija, realni rast je iznosio 3,2 posto.

Nažalost, za većinu zaposlenih prosječna plaća je nedostižan san. Podatak koji otkriva više o distribuciji dohodaka je medijalna plaća koja određuje sredinu distribucije. Ona je za veljaču iznosila 4975 kuna, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.

Od 19 gospodarskih sektora najbolje su plaćeni djelatnici u sektoru informacija i komunikacija (ICT) te u prosjeku mjesečno primaju 8359 kuna. Sektor koji zapošljava tražene stručnjake iz područja telekomunikacija, računalnog programiranja i informatičkih usluga bilježi natprosječan rast plaća od 5,8 posto. Prosjek propulzivnog ICT sektora kvari izdavačka djelatnost (mediji), u kojoj su plaće osjetno niže (6675 kuna) i znatno sporije rastu.

Osjetno iznad prosjeka su i plaće u financijskom sektoru. Međutim, za razliku od ICT sektora, u sektoru bankarstva i osiguranja primanja ne rastu. Zbog tehnoloških promjena i smanjene potražnje za financijskim uslugama bankari i financijaši nisu više traženi kao nekad. Kako u ovim djelatnostima nema puno prostora za rast, broj zaposlenih se smanjuje, što se negativno odražava i na razinu prosječnih plaća. Znatno bolja situacija je u djelatnostima osiguranja, reosiguranja i mirovinskih fondova koje bilježe rast plaća od 5,2 posto.

Natprosječne plaće tradicionalno isplaćuju i tvrtke iz energetskog sektora. Tako je prosječna plaća zaposlenih koji se bave opskrbom električnom energijom i plinom 7905 kuna, uz solidan rast od 3,9 posto. U djelatnostima koje se bave rudarstvom te vađenjem nafte i plina prosjek je nešto niži (7227 kuna), ali je zato rast intenzivniji (4,5 posto).

Iznad prosjeka su i djelatnosti koje pokrivaju različite javne usluge, od državne uprave i obrane te socijalnog osiguranja do znanstvenih ustanova, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i obrazovanja. Pritom treba naglasiti da su u ovom segmentu najniže prosječne plaće u obrazovanju (6556 kuna), što je dokaz potplaćenosti ovog važnog sektora u kojem pretežno rade zaposleni s visokom stručnom spremom.

U segmentu stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, koji obuhvaća brojna stručna zanimanja, po snažnom rastu plaća izdvaja se djelatnost promidžbe i istraživanja tržišta, u kojoj su u godinu dana prosječna primanja uzletjela čak 24,5 posto.

'Ispod crte' nalazi se 11 gospodarskih sektora, a najslabije su plaćeni zaposleni u pomoćnim uslužnim djelatnostima (zaštitarstvo, čišćenje i održavanje zgrada), ugostiteljstvu i građevinarstvu. Riječ je pretežno o niže kvalificiranim i nekvalificiranim zanimanjima u kojima su plaće znatno ispod prosjeka.

Zanimljivo je da se upravo u ovom segmentu događa najveći rast plaća. Skokom od 17,4 do 21,5 posto prednjače djelatnosti zaštite, čišćenja i održavanja prostora te uredske i pomoćne djelatnosti. Djelomično je to posljedica administrativnog povećanja minimalne plaće, ali razlog je nesumnjivo i manjak radne snage, osobito izražen u ovim neatraktivnim zanimanjima.

Zanimljivo je da u turističkim poslovima (pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane), unatoč velikoj potražnji za radnom snagom, nije došlo do značajnijeg skoka plaće. U odnosu na prošlu godinu, porast je iznosio ispodprosječnih 3,2 posto (na 5049 kuna).

U prerađivačkoj industriji, koja zapošljava najviše radnika, trendovi nisu osobito povoljni. Prosječna plaća dosegnula je 5513 kuna, ali je rast iznosio tek 1,1 posto. Međutim kada se promatraju pojedine djelatnosti, uočljive su velike razlike. Najveći rast plaća zabilježen je u proizvodnji odjeće (15,9 posto) i proizvodnji metala (14,2 posto), dok se značajan pad plaća bilježi u propulzivnim industrijama poput farmaceutske industrije (-37,4 posto) i proizvodnje elektroničkih proizvoda (-13,5 posto).

Usprkos navedenoj korekciji, tvrtke iz djelatnosti proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda i dalje isplaćuju najveću prosječnu mjesečnu plaću u iznosu od 10.444 kune.

Kada je riječ o pojedinim zanimanjima, najbolje su plaćeni menadžeri (120 posto iznad prosjeka), stručnjaci u području tehnologije i razvoja (66 posto iznad prosjeka) te informatičari (35 posto iznad prosjeka). Prema podacima servisa MojaPlaća, u kategoriji top menadžmenta najbolje su plaćeni izvršni direktori koji u prosjeku primaju 16.983 kune mjesečno te direktori IT poslova s prosječnom plaćom od 15.459 kuna.

U ICT sektoru najbolje su plaćeni IT menadžeri (12.571 kunu), programeri zarađuju od 7000 do 9000 kuna, a najslabije kotiraju web dizajneri, web administratori i serviseri s plaćama osjetno ispod nacionalnog prosjeka.

Unatoč rastu plaća u uslužnim djelatnostima, plaće najtraženijih zanimanja poput konobara, prodavača i kuhara nisu osobito atraktivne. Radnici u jednoj od najpopularnijih kategorija, turizmu i ugostiteljstvu, imaju u prosjeku 21 posto nižu plaću od prosjeka.

Prosječna primanja konobara iznose tek 4200 kuna, a kuhari prosječno zarađuju oko 5000 kuna. U ugostiteljstvu najbolje kotiraju pizza majstori, koji u prosjeku primaju 5656 kuna. Natprosječne plaće rezervirane su za top pozicije pa tako šef kuhinje zarađuje 8500 kuna, a menadžer ugostiteljstva 7400 kuna.

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke. Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu više su od prosjeka 13 posto, dok su one u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu pet posto manje od prosjeka.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI: