NI STAŽA, NI PREKOVREMENIH
Kad se u obzir uzmu podaci o nadzorima inspekcije rada, postane malo jasnije zašto je u Hrvatskoj takav deficit sezonske radne snage.

Jutarnji list je, naime, od Ministarstva rada i mirovinskog sustava zatražio podatke o nadzorima nad poslodavcima u turizmu tijekom 2017. godine - sektoru pružanja usluga smještaja, posluživanja hrane i trgovine - a podaci koje su nam poslali svjedoče da su radni odnosi u jednom dijelu turističkog posla prilično narušeni.

Više prekršaja

Prema podacima Inspektorata rada, to je tijelo u 2017. godini obavilo ukupno 2209 nadzora radnih odnosa među poslodavcima koji se bave pružanjem smještaja, pripremom hrane i trgovine, prilikom čega je otkriveno čak 1160 kršenja propisa iz nadležnosti inspekcije rada, što bi u prosjeku značilo da je propise iz radnih odnosa lani kršio praktički svaki drugi poslodavac (iako je kod nekih utvrđeno i više povreda).

Kako su objasnili iz Ministarstva, najčešće nepravilnosti odnosile su se na klasične boljke domaćih poslodavaca: neprijavljivanje radnika na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, neisplatu zakonom propisane minimalne plaće ili pak neizdavanje pismene potvrde o sklopljenom ugovoru o radu.

Osim toga, mnogi poslodavci svojim radnicima nisu ispostavljali isprave o plaći, naknadi plaće ili otpremnini, niti su vodili evidenciju radnika, a posebno su učestali bili problemi s evidencijom radnog vremena radnika, prekovremenog rada, kao i problemi s dnevnim ili tjednim odmorima.

Ništa boljim nije se pokazao ni sustav zaštite na radu kod istih poslodavaca: u 1518 nadzora inspektori su pobrojali čak 893 povrede propisa, na temelju čega su izrekli ukupno 730 upravnih mjera, ali i 143 novčane kazne.

O kolikom je novčanom iznosu riječ, u Ministarstvu na otkrivaju, ali dodaju da se najveći broj upravnih mjera odnosio na udaljavanje radnika s radnog mjesta na kojem poslodavac nije mogao predočiti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta, dok su se novčane kazne, pojašnjavaju, odnosile uglavnom na one poslodavce kod kojih je otkriveno da su propustili obavijestiti nadležna tijela o ozljedama zadobivenim na radnom mjestu.

Predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić napominje da se većina ovih nepravilnosti uglavnom odnosi na obrte u turizmu - kafiće, restorane i trgovine - dakle, sve one čiji radnici nisu uključeni u Sindikat, s obzirom na to da ovo tijelo poslodavce ipak prisiljava da u smislu radnih i drugih odnosa itekako posluju prema zakonu.

- Nekoliko smo se puta Ministarstvu rada obraćali s inicijativom da se sustav uredi jer je situacija prilično loša, no inspekcija je pred kršiteljima nemoćna jer nema dovoljno inspektora, a mnogi čak ispod stola sklapaju dogovore, nakon čega niti ne prijavljuju kršenje propisa. Smatramo da je situacija puno gora nego što pokazuju rezultati nadzora. Naime, inspektori provjeravaju dobivaju li radnici u ovom sektoru propisanu minimalnu plaću, no zapravo bi se trebalo provjeravati dobivaju li minimalnu plaću propisanu nacionalnim kolektivnim ugovorom za radnike u turizmu, koja je ipak malo viša. Dakle, kršenja propisa je i više nego što se čini, a bojim se da bi cijela slika bila katastrofalna da se nadzor proveo nad svim poslodavcima u turizmu, a ne njih samo nad njih 2200 - kaže Andrić te napominje da su hotelski sektor i veći igrači više-manje sustav doveli u red pa problem ostaje kod manjih poslodavaca.

Dio je problema, nastavlja Andrić, i na radnicima, koji svojevoljno pristaju na prijavu na minimalac te isplatu ostatka plaće na ruke, a sve to, nastavlja, trajno narušava sektor na kojem počiva znatan dio domaće ekonomije.

Višestruki razlozi

Problema su svjesni i u Sektoru za turizam Hrvatske gospodarske komore, čiji direktor Želimir Kramarić napominje da se, djelomično i zbog ovih problema, bazen sezonaca u Hrvatskoj i zemljama regije sve više prazni, što bi nas u godinama koje dolaze moglo dovesti pred zid.

- Cijela situacija prilično je paradoksalna. Mi istodobno imamo 170 tisuća nezaposlenih, oko 90 tisuća mladih koji su napustili zemlju te tisuće radnika koji nam nedostaju za odrađivanje sezone. Razlozi su višestruki, počevši prije svega od neusklađenih sustava obrazovanja i tržišta rada, zbog čega mala i mikro poduzeća teško pronalaze dobru sezonsku radnu snagu. Tom dijelu sustava posebno treba pomoći, između ostaloga i kroz razvijanje sustava dualnog strukovnog obrazovanja i centara za kompetenciju iz kojeg bismo dobivali stručne ljude spremne za rad u turizmu - kaže Kramarić.

Izvor: Jutarnji.hr


KOMENTARI: