SUMMIT U LJUBLJANI
Do 2021. unutar Europske unije trebala bi profunkcionirati jedinstvena vozna karta za cestovni, željeznički i zračni promet, najavila je povjerenica Europske komisije za promet Violeta Bulc na marginama ljubljanskog mitinga 'TEN-T Days' o prometnoj budućnosti EU.  Preduvjet za uvođenje jedinstvene vozne karte, prema riječima povjerenice Bulc, je digitalizacija prometne infrastrukture na cijelom području EU koja je tijeku.Vezane vijesti Koje će tvrtke država prodavati? Osim za CA, traži se strateški partner i za HŽ Cargo Utvrđen Nacionalni program reformi: kreće mirovinska reforma, porezno rasterećenje...

- Naša vizija je jednostavan, brz i jeftin prijevoz za građane Unije - poručila je povjerenica EK za promet, najavivši, također do 2021., i zamah u širenju uporabe električnih vozila u Uniji. Taj zamah trebala bi potaknuti skora odluka EK o što većoj uporabi električnih automobila u radu javnih ustanova i agencija članica EU.

Kad su u pitanju strateški prometni pravci EU, ljubljanski skup nije donio promjene u ranije utvrđenim planovima koji se sastoje od devet ključnih transeuropskih prometnih koridora. Riječ je o koridorima Atlantik (od juga Portugala do Strasbourga), Rajna-Alpe, Sjeverno more-Baltik, Orijent-istočno Sredozemlje, Sredozemlje (od Portugala do granice Poljske i Ukrajine), Skandinavija-Mediteran, Baltik-Jadran, Rajna-Dunav i Sjeverno more-Sredozemlje.

Pojedinačno najvrijednije investicije na svim transeuropskim koridorima trenutno su gradnja plovnog riječnog puta između Francuske i Belgije u vrijednosti oko milijardu eura, proširenje tunela Brenner (879 milijuna eura) i gradnja brze pruge Lyon-Torino od 814 milijuna eura. Od prometnih investicija u nove članice Unije, najveću je osigurala Rumunjska, u obnovu pruge Brasov-Simeria od blizu 800 milijuna eura.

Očekivanja Bruxellesa su da će se realizacijom svih devet koridora do 2030. otvoriti 13 milijuna novih radnih mjesta  i ostvariti nova gospodarska aktivnost od osam posto BDP-a EU. Hrvatska se nalazi na dva od devet spomenutih koridora, a riječ je o baltičko-jadranskom i pravcu Rajna-Dunav. Unutar tih dvaju koridora, dva su velika strateška prometna projekta u Hrvatskoj koja je Unija spremna sufinancirati u visokom postotku - pruga od mađarske granice preko Zagreba do Rijeke i pruga Zagreb-Ljubljana. 

Iako je na ljubljanskom mitingum održan i skup o prometnom povezivanju Unije s zapadnim Balkanom, prometni pravci koji bi išli prema BiH, Srbiji i Makedoniji, i dalje ka Turskoj, i koji bi Hrvatsku značajnije postavili u prometne planove Unije, nisu uvršteni u strateške transeuropske projekte. To bi se, prema riječima Violete Bulc, moglo dogoditi 2020. ili 2021..

Pridruživši se skupu 'TEN-T Days' ministar mora, prometa i infrastrukture  Oleg Butković istaknuo je da su Hrvatskoj iz programa CEF Instrumenta za povezivanje Europe odobrena 32 sufinanciranja prometnih projekata u ukupnoj vrijednosti od tri milijarde kuna. Najveća investicija u hrvatskoj 'kvoti' CEF Instrumenta je modernizacija pruge Križevci-Koprivnica-mađarska granica u vrijednosti 241 milijun eura.

Izvor : Jutarnji.hr


KOMENTARI: