TANJI NOVČANICI
Život u Hrvatskoj - već sada je to jasno - u ovoj će godini ipak biti nešto skuplji nego prijašnjih godina. Na to upućuju kako podaci o rastu cijena na malo u ovoj godini, koji potvrđuju ubrzanje inflacijske dinamike, tako i prognoze institucija i analitičara.

Posljednji dostupni podaci, oni za ožujak, pokazuju da je stopa inflacije u Hrvatskoj na godišnjoj razini iznosila 1,1 posto. Za toliko su, naime, prošloga mjeseca cijene na malo bile veće nego u istom lanjskom mjesecu. Kada se, pak, maloprodajne cijene u ožujku stave u odnos s onima u veljači, onda je njihov prosječan rast, ovoga puta na mjesečnoj razini, iznosio 0,6 posto, pokazuju podaci državne statistike.

- Inflacija će u ovoj godini biti nešto veća nego lani, ali i dalje će biti mala - kaže Hrvoje Stojić, makroekonomist Addiko banke.

Prema njegovim prognozama, Hrvatska će ovu godinu zaključiti sa stopom rasta cijena na malo od 1,3 posto. Njegove ranije prognoze govorile su čak i o bržoj dinamici rasta maloprodajnih cijena, no naknadno ih je ipak, zbog nekoliko razloga, korigirao na niže. Ipak, u odnosu na prošlu godinu, kada je inflacija, prema podacima središnje banke, iznosila 1,1 posto, radi se o blagom porastu. Bržu dinamiku rasta cijena Stojić najavljuje za sljedeću godinu, za koju prognozira stopu inflacije od 1,7 posto.

I Vlada očekuje brži rast cijena

I u Vladi u ovoj godini očekuju brži rast cijena na malo nego u godini ranije. Tako, primjerice, makroekonomske projekcije na kojima je Ministarstvo financija krojilo proračun za ovu godinu pokazuju da bi stopa inflacije u Hrvatskoj u 2018. godini trebala iznositi 1,5 posto. To je više nego u prošloj godini, u kojoj su u Banskim dvorima očekivali da će maloprodajne cijene rasti po stopi od 1,2 posto.

Ekonomski analitičar Damir Novotny također u ovoj godini očekuje nešto veću inflaciju nego u godini ranije, no ističe kako će, kada se sve zbroji i oduzme, prosječan rast cijena ipak biti razmjerno mali. U prilog tome, ističu i on i Stojić, govori prije svega pojačana konkurencija na hrvatskom maloprodajnom tržištu, koja će za posljedicu imati pad cijena osnovnih namirnica.

- Radi se, u osnovi, o borbi za preuzimanje kupaca Konzuma. Stoga se u maloprodaji može očekivati pad cijena, posebno zato što su se u borbu za preuzimanje Konzumovih kupaca uključili i diskonti lanci - ocjenjuje Novotny.

Nadalje, Stojić upozorava kako se u Hrvatskoj događa neuobičajen trend da cijene robe široke potrošnje ne bilježe značajniji rast iako je plaće rastu, što je opet u velikoj mjeri uvjetovano egzodusom radne snage prema bogatijim članicama EU-a, a raste i zaposlenost. Pojednostavljeno rečeno, kupci svoja veća primanja uglavnom ne usmjeravaju u potrošnju, nego ili u štednju ili u razduživanje.

- I to upućuje na zaključak da će inflacija ostati mala - napominje Stojić.

Inflacijski okidači

Pa ipak, postoje i skriveni okidači rasta cijena. Neke od njih, poput rasta cijena nafte, aluminija i ostalih sirovina, analitičari su već identificirali i jasno je da će se odraziti na određeno povećanje cijena roba i usluga. Ovdje valja dodati i kako će puno toga, posebno kada je riječ o nafti i drugim energentima, ovisiti o geopolitici, odnosno o zbivanjima na sve napetijoj svjetskoj političkoj sceni.

Drugi potencijalni inflacijski okidač su, upozorava Novotny, komunalije. Najave povećanja cijena komunalija vidjele su se već i prilikom rasprava o cijenama gradskog prijevoza i parkiranja u Zagrebu. Takvi će pritisci, napominje Novotny, dodatno rasti zbog potrebe prilagodbe propisima EU-a, što će lokalne vlasti staviti pred nove izazove.

- Cijene komunalija u Hrvatskoj će rasti. Mi imamo populističke lokalne političare koji cijene komunalija drže na najmanjoj mogućoj razini. Međutim, već sada je jasno da se takvim cijenama neće moći ispuniti obveze prema EU, posebno u pogledu zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada. Osim toga, takvim se cijenama u pitanje dovodi održivost poslovanja komunalnih poduzeća - ističe Novotny.

Ostale potencijalne okidače bržeg rasta cijena Novotny vidi i u cijenama struje, kao i u mogućem rastu cijena usluga, poput, primjerice, frizerskih. Unatoč tome, valja naglasiti kako bi čak i nešto viša stopa inflacije u ovoj godini bila među nižima u EU. Naime, posljednji podaci euro-statistike pokazuju da stopa inflacije u Hrvatskoj u ožujku bila manja čak i od prosjeka EU, koji je na godišnjoj razini iznosio 1,5 posto. Uz to, ne treba zaboraviti da smo 2014., 2015. i 2016. imali deflaciju, odnosno pad opće razine cijena, te da je inflacija tek lani ponovno ušla u zonu plusa.

Izvor : Jutarnji.hr


KOMENTARI: