MODEL ZA OSTATAK DRŽAVE?
Donje Međimurje, koje obuhvaća grad Prelog i susjedne općine, nacionalni je lider u održivom gospodarenju otpadom i implementaciji sustava primarne selekcije otpada na mjestu nastanka i na dobrom su putu da ispune ciljeve međunarodne strategije “Zero Waste”. Oko 35 tisuća stanovnika Donjeg Međimurja, naime, u ovom trenutku na odlagalištima trajno odlaže tek nešto više od 40 posto glomaznog i miješanog komunalnog otpada, a gotovo 60 posto otpada odvojeno se prikuplja, obrađuje i reciklira te ponovno koristi.

I to u punom smislu te riječi. Preložani i njihovi susjedi ne samo da odvajaju reciklažni otpad kao što su papir, plastika, tetrapak, tekstil, elektronički otpad, automobilske gume te staklena i metalna ambalaža, nego i odvojeno skupljaju biorazgradivi otpad od kojega proizvode kompost. Prvi u Hrvatskoj počeli su obrađivati i glomazni otpad iz kojeg uzimaju sve što se može iskoristiti, poput starog namještaja, dječjih igračaka, odjeće, obuće, knjiga i slika koje obnavljaju, rekonstruiraju i prodaju na tržištu, odnosno vraćaju u upotrebu.

To su uspjeli postići kontinuiranim ulaganjem u infrastrukturu i opremu, praćenjem modernih trendova u gospodarenju otpadom, ali i edukacijom i informiranjem građana. I s tim ne namjeravaju stati. Pripremili su i nove inovativne projekte iz domene održivog gospodarenja otpadom, a cilj im je i dodatno smanjiti postotak otpada koji se mora trajno odlagati na odlagalištima. Do 2020. godine žele povećati postotak odvojeno prikupljenog i oporabljenog otpada sa sadašnjih nešto manje od 60 posto na 70 posto te smanjiti količinu glomaznog i miješanog komunalnog otpada koji se mora trajno odložiti na odlagalištima sa sadašnjih oko 90 na 50 kilograma po stanovniku godišnje.

Nositelj i provoditelj tog sustava održivog gospodarenja otpadom, koji je među najboljima ako ne i najbolji u Hrvatskoj, Gradsko je komunalno poduzeće PRE-KOM koje i u svom nazivu nosi ime grada Preloga, no gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek naglašava da u razvoju tog sustava sudjeluje cijela regija Donjeg Međimurja.

Snažna politička volja

- Donje Međimurje je specifična mikro regija. Omeđeni smo dvjema velikim i snažnim rijekama, Dravom i Murom, i oduvijek smo svjesni svoje odgovornosti prema prirodi. A gospodarenje otpadom na način da što manje otpada završi u prirodi i da se što više otpada ponovno iskoristi znači upravo to: biti odgovoran prema prirodi - naglašava Kolarek.

- Naš sustav gospodarenja otpadom u punom je smislu te riječi zajednički sustav cijelog Donjeg Međimurja. Postoji snažna politička volja u cijelom Donjem Međimurju da se sustav održivog gospodarenja otpadom implementira i unaprijedi. Grad Prelog je tu, kao najveća jedinica lokalne samouprave, samo prvi među jednakima.

U razvoju sustava jednako sudjeluju sve uključene jedinice lokalne samouprave. I to je dodana vrijednost cijele te priče, činjenica da smo uspjeli okupiti na jednome mjestu cijelo Donje Međimurje, svih deset jedinica lokalne samouprave koje spadaju u našu regiju. A ove godine pridružila nam se i Općina Martijanec iz susjedne Varaždinske županije tako da trenutačno PRE-KOM ima čak 11 suvlasnika. Ponosan sam na to što u zaštiti okoliša i gospodarenju otpadom svi imamo isti cilj, a to je da želimo postati prva regija “bez otpada” u Hrvatskoj, odnosno prva regija koja će ispuniti ciljeve međunarodne strategije “Zero Waste”.

Svaka općina ima svoje probleme, čelnici svih tih općina dolaze iz različitih stranaka, no unatoč tome sve odluke vezane uz sustav gospodarenja otpadom donosimo jednoglasno. Nalazimo se stalno, čak i neformalno, razgovaramo, razmjenjujemo ideje, planiramo i kontinuirano unapređujemo naš sustav - ističe Kolarek.

Uspjeh u samo 11 godina

Implementacija sustava održivog gospodarenja otpadom na području Donjeg Međimurja počela je prije samo 11 godina. Te 2007. PRE-KOM je na području Preloga i nekoliko okolnih općina počeo odvojeno prikupljati papir koji je činio tek nešto više od deset posto ukupno proizvedenog otpada, dok su nešto manje od 90 posto otpada trajno odlagali. Iz godine u godinu su sustav dograđivali i polako počinjali odvojeno prikupljati sve više vrsta otpada tako da trenutačno odvojeno prikupljaju papir, tetrapak, plastiku, metalnu ambalažu, staklenu ambalažu, tekstil, biorazgradivi otpad, granje, gume, elektronički otpad, opasni otpad poput lijekova, boja i lakova i slično ali i stare automobilske gume te glomazni otpad.

I sve to prikupljaju na kućnom pragu pa građani ne moraju, na primjer, odlaziti u reciklažno dvorište da bi predali otpad. Miješani komunalni otpad, koji se trajno odlaže na odlagalištima, prikuplja se svaka dva tjedna, no većina građana predaje ga samo jednom mjesečno jer ostali otpad odvoje pa količina miješanog komunalnog otpada stalno pada i nemaju potrebe predavati ga češće.

- U sustav gospodarenja otpadom u proteklih 11 godina uložili smo oko 22 milijuna kuna. To je za nas značajan novac tako da to ne bismo mogli realizirati bez sufinanciranja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ali, nismo čekali da oni dođu do nas i da nam poklone novac. Stalno pripremamo projekte i stalno smo prvi ili među prvima koji se prijavljuju na njihove natječaje za sufinanciranje - ističe direktor Gradskog komunalnog poduzeća PRE-KOM Siniša Radiković.

Na taj su način nabavili tri velika komunalna vozila za prijevoz otpada i spremnike za sakupljanje otpada te sagradili sortirnicu, reciklažno dvorište i kompostanu, no neke inovativne projekte proveli su i sami.

- Konstantno pratimo moderne trendove u Europi i svijetu. Stalno istražujemo što se događa u svijetu gospodarenja otpadom, idemo na studijska putovanja, gledamo koja su nova rješenja i koncepti. Ne trebate čak niti otići previše daleko. Mi smo, na primjer, puno toga vidjeli i naučili u Sloveniji - dodao je Radiković.

Među takvim projektima je i prvi hrvatski Centar za ponovnu upotrebu u kojem obrađuju prikupljeni glomazni otpad te iskoristive dijelove vraćaju ponovno u upotrebu.

- Riječ je o konceptu ReUse centra koji već dugi niz godina postoji u svijetu. U Europi ima puno takvih centara, po našim saznanjima čak oko osam tisuća. Najviše ih ima u Engleskoj, a mi smo posjetili jedan centar koji postoji u Sloveniji i odlučili ga pokrenuti i kod nas. Cilj je tog centra da vratimo što više glomaznog otpada, knjiga i odjeće u upotrebu. Taj se posao odvija u dvije faze. Prvo među prikupljenim glomaznim otpadom gledamo što se sve može obnoviti. Ima tu puno starog namještaja, stolova i stolića, stolaca, fotelja, trosjeda, krevetnih okvira i slično, ima i starih igračaka, pronalazimo i odjeću i obuću koji se mogu ponovno iskoristiti, a ljudi bacaju i stare slike, knjige i slične stvari.

Zaposlili smo majstora koji sve te predmete obnavlja, rekonstruira i uređuje i zatim sve to vraćamo na tržište, i to po cijeni obnove. Tako možete, na primjer, kupiti kilogram knjiga po cijeni od deset kuna, kilogram odjeće za 30-ak kuna, komplet starog namještaja po cijeni od nekoliko stotina kuna, a jednu staru odbačenu sliku smo obnovili i prodali za više od 1000 kuna - naglasio je Radiković.

- U drugoj fazi obrade glomaznog otpada vadimo sve što se može reciklirati. Prikupimo, na primjer, puno starih madraca sa željeznim oprugama u kojima ima po desetak i više kilograma željeza. Sve drvene dijelove drobimo i od toga se proizvodi iverica. Sve što se može reciklirati - poput željeza, aluminija, keramike, stakla i drva - vadimo, obrađujemo i šaljemo na recikliranje. Trenutačno više od 50 posto prikupljenog glomaznog otpada vraćamo u upotrebu ili na recikliranje i na taj smo način uspjeli dodatno smanjiti postotak otpada koji se mora trajno odlagati na odlagalištima - dodaje.

Kompostana za uvoz

Osim na reciklažnom otpadu kao što su papir, plastika i staklo koji se prikupljaju odvojeno te na iskoristivim dijelovima glomaznog otpada, PRE-KOM zarađuje i na biorazgradivom otpadu. Prikupljaju ga od 2015. godine i odlažu u kompostani koju su sagradili za te potrebe. Trenutačno se tamo godišnje obradi oko 2500 tona biorazgradivog otpada od kojega se proizvede oko 1000 tona komposta koji se prodaje proizvođačima supstrata za uzgoj biljaka te poljoprivrednicima. Njihova kompostana može obraditi 5500 tona biorazgradivog otpada godišnje pa planiraju primiti i dio biorazgradivog otpada koji se prikuplja na području izvan njihova djelovanja.

- Prodaja reciklažnog otpada, komposta i stvari koje prodajemo u Centru za ponovnu upotrebu čini oko 18 posto naših prihoda. Taj je postotak u posljednje vrijeme malo pao zbog problema s plasmanom dijela reciklažnog otpada, ali i dalje je vrlo visok. Između ostalog, i zahvaljujući tome uspijevamo održavati relativno nisku cijenu odvoza otpada. Prosječna cijena odvoza i obrade otpada za kućanstva je 56 kuna i ista je za sva kućanstva, bez obzira na to je li kućanstvo na području Preloga gdje je i sjedište poduzeća ili na području Kotoribe koja je udaljena 20 kilometara - naglašava Radiković.

Tako postavljenim sustavom gospodarenja otpadom uspjeli su u samo deset godina povećati udio obrađenog i oporabljenog otpada s 11,06 posto, koliko je iznosio 2007., na 57,88 posto koliko je iznosio prošle godine. No, Radiković ističe da su za dobro funkcioniranje tog sustava ipak najvažniji građani jer su oni ti koji moraju odvajati otpad na mjestu nastanka.

- Badava vam i kamioni i spremnici i kompostane i reciklažna dvorišta ako građani i dalje sav otpad bacaju na jednu hrpu. Mi imamo tu sreću da su stanovnici Donjeg Međimurja stvarno ekološki osviješteni i većina njih doista želi biti aktivni sudionik sustava gospodarenja otpadom, ali potrebno ih je ipak konstantno educirati i informirati. Već 12 godina provodimo kampanju “Ne dvoji nego smeće odvoji” koja je namijenjena prije svega najmlađima, vrtićancima i školarcima, s ciljem da ih od malih nogu naučimo da moraju čuvati svoj okoliš i da to mogu postići odvajanjem otpada.

Tom kampanjom ne samo da smo potaknuli ljude da pažljivije odvajaju otpad kod kuće, nego smo smanjili i broj divljih deponija. Mi u principu gotovo pa nemamo potrebe za provođenjem nekih ekoloških akcija kao što je Zelena čistka jer u sklopu tih akcija prikupimo tek male količine otpada. Već tri godine organiziramo i Eko kviz u sklopu kojega se mogu osvojiti vrijedne nagrade, čak i novčane - napominje Radiković.

- Druga važna stvar je da mora postojati sustav kontrole. Svi naši kamioni za odvoz otpada opremljeni su kamerama pa i na taj način možemo kontrolirati kako ljudi odvajaju otpad, a imamo zaposlene i kontrolore koji povremeno provjeravaju sadržaje spremnika. Uveli smo sustav kazni koji, doduše, više koristimo u edukativne svrhe. Kažnjavamo samo one kod kojih je vidljiva očita namjera da krše sustav. Na primjer, da vreće s miješanim komunalnim otpadom odlažu u spremnike za papir i slično. Otkad smo uveli sustav kazni, izdali smo zapravo samo dvije kazne. Ostalim prekršiteljima ostavili smo žuti ili crveni karton i tako ih upozorili da rade prekršaj i da bi mogli dobiti kaznu ako se nastave neodgovorno ponašati - dodaje.

U Zagrebu teže, ali moguće

- Iznimno se trudimo da naša komunikacija s građanima bude dvosmjerna. Da bismo građane educirali i informirali, nije dovoljno samo podijeliti im neke brošure i zato se iznimno trudimo da im budemo na usluzi za sva njihova pitanja i da odgovorimo na sve njihove dvojbe. Puno koristimo i društvene mreže kako bismo komunicirali s građanima. Neke naše objave imaju i po nekoliko tisuća čitanja, što je dokaz da je naša komunikacija s građanima uspješna, ali i dalje radimo na tome da tu komunikaciju poboljšamo te da ih dodatno educiramo i o potrebi odvajanja otpada i o načinu funkcioniranja sustava - objašnjava Radiković.

Pitali smo ga na kraju može li se sustav održivog gospodarenja otpadom Donjeg Međimurja preslikati i na veće urbane sredine kao što je Zagreb.

- Ako gledate to samo kroz brojke i činjenicu da je Donje Međimurje ruralna sredina u kojoj živi 35 tisuća stanovnika i gotovo pa nema stambenih zgrada, gužvi u prometu i sličnih problema koji se povezuju s većim urbanim sredinama, onda se to čini kao težak zadatak. No, uvjeren sam da je moguće. Jest da bi sve to išlo malo teže, da bi bilo potrebno nešto više ulaganja i ne bi sve baš išlo tolikom brzinom kao kod nas, ali itekako je moguće - zaključuje Radiković.

Izvor : Jutarnji.hr


KOMENTARI: