LIJEPA NAŠA BLOKIRANA
S računa građana je od početka 2011. do prvog ožujka ove godine ovrhama naplaćeno 45,5 milijardi kuna, a s računa poduzetnika 137,3 milijarde kuna, navode u Fini

Drži vodu dok majstori odu, pod tim se radnim naslovom u Hrvatskoj pišu zakoni i programi pomoći prezaduženim građanima.

Zaključak je to koji se nameće kad čovjek shvati da je sadašnji dug stanovništva nabujao na više od 43 milijarde kuna, što je 1,5 milijardi kuna više nego lani i čak 29 milijardi kuna više nego prije šest godina.

Da su zakoni i rješenja učinkoviti, ne bi dužnici tonuli u živo blato dugova. Na kraju veljače, prema novim podacima Financijske agencije (Fina), bilo je 324.715 građana s blokiranim svim računima na 43,13 milijardi kuna, a u isto vrijeme 2012. u toj je koži bilo 218.780 građana s dugovima teškim 13,85 milijardi kuna.

Najčešće se duguje teleoperaterima, a najviše se duguje bankama, pokazuju novi podaci Fine.

– Većina građana ima dug prema teleoperaterima, njih nešto manje od 160.000. Najveći dio duga, u iznosu od 21,5 milijardi kuna, odnosi se na financijske institucije, na banke, štedionice, društva za osiguranje, leasing, faktoring... – kažu u Fini.

Jedan recept za pomoć prezaduženim građanima bio je osobni stečaj kojem prethodi obvezni pokušaj dogovora dužnika i vjerovnika pred Financijskom agencijom, a u dvije godine i tri mjeseca takvu je nagodbu s vjerovnicima postiglo ukupno 16 građana u cijeloj Hrvatskoj. Od početka 2016. godine do danas 1159 građana zatražilo je nagodbu, dok ih je 795 dobilo potvrdu o neuspjeloj nagodbi s kojom mogu pokrenuti osobni stečaj.

Vlada Zorana Milanovića, koja je napisala Zakon o osobnom stečaju, vjerovala je da će oko 20.000 ljudi zatražiti izvansudske nagodbe preko Fine, a stečaj 2000 do 3000 prezaduženih godišnje. Ista je Vlada imala i model oprosta dugova, a sadašnja Vlada opet kani mijenjati Ovršni zakon i govori o modelima rješavanja blokade, oprosta... U rješavanje problema uključila se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je pisala premijeru da predstavnike Udruge "Blokirani" ponovno uključi u radnu skupinu za izradu prijedloga Ovršnog zakona, te je ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću ponovno uputila prijedlog mjera koje su izradili "Blokirani". Predsjednica upozorava na to da su u udruzi izrazito nezadovoljni najavljenim prijedlogom Vlade o "prisilnom stečaju, koji bi po službenoj dužnosti provodila Fina nad dužnicima s dugom do 20.000 kuna, kojim se predviđa i prisilna ovrha nekretnina".

– Premijer bruxelleskom retorikom ponavlja jednu te istu priču da je Vlada pripremila mjere kojima će se poboljšati standard građana i maksimalno paziti na dostojanstvo dužnika. Mi smo 20 pita mijenjali Ovršni zakon i 20 puta to pisali u preambuli. Je li se što dogodilo od prvog mijenjanja do danas? Nije, i neće ni 21. izmjenom Ovršnog zakona – tvrdi Mario Strinavić, glavni tajnik Udruge "Blokirani".

Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je sada 330.000 ljudi izbačeno iz ekonomskog sustava i ništa se ne poduzima da se oni vrate u taj sustav.

– Premijer Plenković govori o tri mjere. Prvo, govori o otpisu dugova, a država može otpisati samo svoja potraživanja, poreze i doprinose, a većina dugova je debelo u zastari. Kod nas je apsolutna zastara poreznog duga šest godina i pitanje je zašto ti dugovi nisu obrisani. To nije učinila ni Milanovićeva Vlada. Čemu se onda spominje oprost? Nisam čuo nijednog blokiranog građanina koji ne želi vratiti svoj dug. Ali, treba stvoriti uvjete da se on vrati. Mi smo imali zatezne kamate, koje su jedno vrijeme išle preko 20 posto, pa su bile 17 posto. Govori se dalje o poticanju vjerovnika da otpišu svoj dug, isto smo imali u Milanovićevoj Vladi, a to vjerovnici nisu htjeli učiniti jer iz ovršnog postupka zarađuju više nego iz osnovnog poslovanja. Treća je mjera stečaj preko Fine, a zanimljivo je da u ovoj zemlji svi sve rade, a sud smo sveli na administraciju. Inzistiramo na tome da u ovršnom postupku ne smije biti posrednika između vjerovnika i dužnika, jedini posrednik može biti sud – ističe Mario Strinavić.

Glavni tajnik Udruge "Blokirani" uvjeren je da je problem ovrha problem malih i niskih plaća, te ukazuje na to da je kod nas medijalna plaća oko 3500 kuna, pa u kući gdje je jedan zaposleni samo čarobnjak može izbjeći ovrhu. Dodaje da se često pozivamo na slovenski stečajni zakon, ali pritom smo površni.

– Slovenci su bili u istoj situaciji kao mi, ali su paralelno rješavali problem tako da su stvarali stečajni zakon, ali su podizali standard građana jer su shvatili da je politika niskih plaća uzrok prezaduženosti. Njihova zajamčena minimalna plaća je 790 eura. Kod nas bi trebala biti 6000 kuna. U Hrvatskoj više od milijun ljudi živi s 2500 mjesečno, a 100.000 umirovljenika živi s manje od 500 kuna – naglašava Strinavić.


Skok blokada

43,13 milijardi kuna iznose blokade 324.715 građana u veljači 2018.
41,65 milijardi kuna iznosile su blokade 328.294 građana lani
37,32 milijarde kuna dugovalo je 327.616 blokiranih 2016.
31,46 milijardi kuna dugovalo je 317.224 blokiranih 2015.
25,04 milijarde kuna iznosile su blokade 310.068 građana 2014.
18,37 milijardi kuna iznosile su blokade 253.350 građana 2013.
13,85 milijardi kuna dugovalo je 218.780 blokiranih građana 2012.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: