NOVI ZAKON OD USKRSA
Samo deset dana prije nego što bi na snagu trebao stupiti novi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, trgovci su u panici zbog njegove primjene.

Konkretno, najveću muku zadaje im odredba prema kojoj se gotovo pa u potpunosti zabranjuje povrat isporučene, a neprodane robe - kvarljivih proizvoda poput kruha, mlijeka, suhomesnatih proizvoda, svježeg mesa, maslaca, margarina i drugih - a koje su dosad nakon isteka trajanja nazad najčešće preuzimali njezini proizvođači, odnosno dobavljači.

To će prema novoj zakonskoj legislativi od 1. travnja biti zabranjeno, što znači da će kroz desetak dana trgovcima na policama ostajati proizvodi kojima je istekao rok trajanja.

Rupe u zakonu?

Tko bi ih i kako nakon isteka trebao zbrinuti, žale se, zakonom još uvijek nije propisano, a dopuštene su iznimke od zabrane povrata samo u dva slučaja.

Povrat će tako i dalje biti moguć u slučajevima u kojima je trgovac neku robu naručio prvi put pa ne može unaprijed znati hoće li se ona uopće prodavati, kao i u slučajevima u kojima dobavljač od prodavača izričito traži prodaju, ali ga je trgovac pismeno prethodno upozorio da bi zbog slabog obrtaja moglo doći do isteka trajanja.

“Gledajte, usprkos svemu mi nismo načisto kako će se taj povrat robe u praksi tretirati, odnosno što će se događati s robom kojoj je istekao rok trajanja. Najveći problem predstavlja nam roba čiji se povrat obavlja na dnevnoj bazi, kao što je to kruh. Ako ga dobavljači odnosno pekari više neće preuzimati, što bi trgovci trebali raditi s tim kruhom? Hoćemo li ga bacati ili će ga preuzimati neka treća strana?

I ako će to biti neka treća strana, tko će plaćati njene troškove? Bude li se inzistiralo na takvom rješenju, bojim se da ćemo svi skupa naprosto naručivati manje određenih proizvoda, pa koliko ima - ima”, doznajemo od Miloja Rončevića, direktora tvrtke Tehno-Ron, koji diljem Zagreba ima nekoliko diskontnih trgovina.

Vlasnik trgovine Delfin i potpredsjednik Udruge za trgovinu HUP-a Mirko Budimir upozorava kako trgovci već nekoliko mjeseci od Vlade traže odgodu primjene Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi do isteka turističke sezone s obzirom na to da ga smatraju nedorečenim, posebno u dijelu povrata robe koji je, tvrdi, ostao potpuno nejasan.

Osim toga, nejasnoća je bilo i po pitanju ugovaranja asortimana i akcijskih rabata, no oni su početkom ožujka otklonjeni dodatnim pojašnjenjem Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Manje bacanja hrane

“Svi se mi slažemo da nam je trebao novi zakon, ali sada imamo situaciju u kojoj nam nitko ne zna reći što bismo mi s tom robom kojoj je istekao rok trajanja trebali raditi. Mnogi dobavljači nam u razgovoru kažu da bi pristali nazad na povrat robe, no to novim zakonom nije moguće”, ističe Budimir.

HUP je zbog navodne nedorečenosti zakona i pozicije trgovaca stoga odgodu primjene ovog zakona od Vlade zatražio dosad već u dva navrata, no izvjesno je kako će on kroz desetak dana ipak u primjenu što bi, boje se mnogi, u trgovine moglo uvesti kaos.

“Doista ne znamo kako će stvari funkcionirati i to je očito nešto što ćemo vidjeti tek od 1. travnja. Bojim se da ćemo neke robe poput kruha, mlijeka, mesa i ostaloga u budućnosti na našim policama imati nešto manje”, doznajemo u Trgostilu, iz kojeg poručuju da će se pridržavati zakona, kakav god on bio.

Moguća veća sniženja?

Bude li se doista inzistiralo na tako isključivom zakonu, najavljuju trgovci, mnogi od njih mogli bi se pokazati domišljatima.

“Ili ćemo naručivati samo tri kile kruha dnevno ili ćemo pred kraj radnog vremena sve prodavati u pola cijene”, poručuju iz jedne zagrebačke trgovine.

U Ministarstvu poljoprivrede, međutim, nemaju previše sluha za žalopojke trgovaca te napominju kako bojazan koju trgovci sada iskazuju najbolje govori u prilog tome da je teret zbrinjavanja viška robe dosad bio prebacivan na dobavljače.

“Smatramo da će odredbe o povratu, osim smanjenja troškova za dobavljače, dovesti i do odgovornog i racionalnog postupanja s hranom. Odgovornim upravljanjem i planiranjem prodaje bacanje hrane može se smanjiti i svesti na minimum”, tvrde u Ministarstvu te dodaju da Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse doista ne tumači na koje bi načine trgovci trebali zbrinjavati višak neprodane robe jer je to definirano zasebnim propisima, ovisno o tome o kojoj je robi riječ.

Iz Ministarstva stoga upozoravaju da trgovci s neprodanim kruhom mogu postupati onako kako su to dosad činili pekari - da ga prodaju kao hranu za životinje ili u bioplinska postrojenja, a hranu su slobodni i donirati.

“Zakon kaže kako naplata naknade za zbrinjavanje isporučenih, a neprodanih proizvoda, kao i naplata naknade dobavljaču za neprodane proizvode kojima je istekao rok trajanja nije dopuštena, iz čega proizlazi da će trošak zbrinjavanja sada snositi trgovci”, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.

“Meso se ni dosad nije smjelo vraćati”

Iz Ministarstva posebno upozoravaju da je trgovcima i dosad bio zabranjen povrat mesnih proizvoda dobavljačima jer oni, prema propisima, istekom roka trajanja postaju proizvodi koje je potrebno neškodljivo ukloniti.

Ipak, izgledno je da su neki dobavljači takvo meso primali nazad, jedino nije poznato što su s njime potom činili.

Izvor : Jutarnji.hr


KOMENTARI: