RASTEREĆENJE GOSPODARSTVA
Nastojat ćemo i kroz porezni sustav dati stimulans investitorima, kazao je ministar Zdravko Marić. Smanjivanje poreza na dobit  možda je prilika i da tvrtke koje posluju s dobiti razmisle  o povećanju plaća ili povećanju zaposlenosti, napominje jedan naš sugovornik iz Vlade

Još početkom godine premijer Andrej Plenković u Saboru je nakon aktualnog sata, odgovarajući na novinarska pitanja, najavio da će građani od sljedeće godine plaćati niži PDV. Kako je HDZ već jednom u 2016. godini najavio pa povukao to obećanje, gotovo je sigurno da se ovaj put neće odustati od toga da se opća stopa PDV-a smanji s 25 na 24 posto. Takav bi potez Vlade značio dvije milijarde kuna manje u državnoj blagajni, a novac bi, kad bi trgovci doista korigirali cijene, trebao ostati u džepovima građana. No, dosad se nikada nije dogodilo da porezno rasterećenje, kad je u pitanju PDV, završi kod krajnjih potrošača, osim ako nije bila riječ o cijenama koje se administrativno određuju, poput komunalnih usluga ili isporuke električne energije.

Slijede analize

No, čini se da porez na dodanu vrijednost nije jedini koji će u sljedećoj godini doživjeti promjene. Odgovarajući u četvrtak poslije sjednice Vlade o mogućem poreznom rasterećenju, ministar financija Zdravko Marić kazao je da Ministarstvo financija, nakon što je anuliralo visoke proračunske deficite, ostaje pri tome da su potrebna daljnja porezna rasterećenja, te da će se u sljedećim mjesecima napraviti analize koje su promjene moguće od početka sljedeće godine.

– PDV je na stolu, o njemu puno razmišljamo i smanjenje PDV-a promatramo i iz gospodarske i političke te perspektive naših građana. Ali naravno, razmatramo i porez na dobit. Pokazalo se da strani investitori imaju interesa za Hrvatsku i takvu priliku ne bismo trebali propustiti. Nastojat ćemo i kroz porezni sustav dati stimulans investitorima, kazao je Marić. O tome koliko bi se, nakon smanjenja 1. siječnja 2017. godine, ponovno mogla smanjiti stopa poreza na dobit, ministar nije želio govoriti, ističući da se razmatraju i svi ostali porezi i sve ostale opcije.
O tome koliko bi mogao biti smanjen porez na dobit, odnosno kakvo rasterećenje mogu očekivati tvrtke, nisu htjeli ni neslužbeno otkriti ni naši sugovornici iz Ministarstva financija. Oni ističu da je prerano govoriti o bilo kakvim odlukama dok se ne naprave detaljne kalkulacije, ali dodaju da je rast BDP-a, i konsolidacija javnih financija koja se dogodila u prošloj godini, prilika da se dodatno rastereti gospodarstvo.

Vlada je od početka prošle godine stopu poreza na dobit smanjila s 20 na 18 posto, dok je ona za poduzetnike s prihodom do tri milijuna kuna smanjena na 12 posto. To smanjenje nije uzrokovalo i pad prihoda od poreza na dobit, nego su oni i rasli u odnosu na prethodnu godinu, zbog rasta gospodarstva, odnosno boljih rezultata tvrtki koje su obveznice poreza.

Obećanje HDZ-a

Za ovu godinu Vlada je u proračunu planirala prihod od poreza na dobit u iznosu od 8,3 milijarde kuna, a eventualno smanjenje opće stope značilo bi i smanjenje prihoda, ali ne tko drastičnih kao u slučaju smanjenja opće stope PDV-a. Naši sugovornici napominju da bi u tom slučaju novac doista ostao kod onih kojima je i namijenjen, u gospodarstvu. No, u Vladi postoje zagovornici i toga da se nastavi smanjivati trošak rada, što bi također značilo manje namete gospodarstvu, ali bi cilj trebale biti i veće plaće. No, ako je cilj da se popravi financijski položaj onih koji primaju najniže plaće ili plaće ispod prosječnih, to će se teško postići promjenama u porezu na dohodak. Puno bi veći utjecaj imalo smanjivanje doprinosa, no u situaciji kad su mirovinski i zdravstveni fond ionako dijelovi proračuna koji stvaraju najveće rupe, Vlada ne može ni pomišljati na smanjenje doprinosa. Zato se čini da je smanjivanje poreza na dobit možda prilika da tvrtke koje posluju s dobiti razmisle eventualno o povećanju plaća ili povećanju zaposlenosti, napominje jedan naš sugovornik iz Vlade.

Iako ne znaju s kakvim će u konačnici prijedlogom ministar financija izaći, dio njegovih kolega u Vladi prognozira da se u sljedećoj godini možda ipak neće odlučiti za istovremeno smanjenje opće stope i PDV-a i poreza na dobit, nego im se čini vjerojatnijim da se smanji PDV na 24 posto, jer je riječ o obećanju HDZ-a, a da se u slučaju poreza na dobit ide na dodatne olakšice, počevši s onima koje će tvrtke dobiti ako budu otpisivale potraživanja blokiranim građanima.

Zauzdan deficit

Drugi pak smatraju da je možda zadnja prilika da se između ostaloga kroz smanjenje poreza na dobit pokušaju privući inozemni investitori, ali potaknuti i domaći gospodarstvenici da povećaju svoja ulaganja u širenje poslovanja i povećanje radnih mjesta, s obzirom na to da Hrvatska, iako njezin BDP raste, svi više zaostaje za usporedivim zemljama.
No, koliko će država u novom valu poreznih rasterećenja novca moći osloboditi, ovisit će i o tome kako će se kretati njezina potrošnja.

– Rast BDP-a, koliko on god ne može preskočiti tri posto, ipak donosi veće prihode i to daje mogućnost za rasterećenje, naročito sada, kad je Vlada zauzdala deficit, ali ako jednako tako ne zaustavi rast rashoda, nestat će mogućnosti za bilo kakvo porezno olakšanje. Ne zaboravimo da već sljedeće godine počinju pripreme za različite izbore i ako se neke promjene ne dogovore u ovoj godini, neće ih ni biti – kaže nam jedan sugovornik iz Vlade. Na primjedbu da je Vlada nabavom vojne opreme, pa i povećanjem prava za branitelje, ostavila neizvjesnim zauzdavanje proračunske potrošnje, jer nitko još ne zna koliko će ona rasti u sljedećim godinama, naš sugovornik odgovara da će između ostaloga i već od sljedeće godine biti nemoguće pripremati bilo kakve promjene koje bi utjecale na smanjenje prihoda.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI: