Za mjere obrazovanja nezaposlenih osoba za zanimanja koja nedostaju na tržištu rada Vlada je osigurala 200 milijuna kuna.

Iako je gotovo 200.000 ljudi na burzi rada, hrvatski poslodavci muku muče tražeći radnike koji znaju i žele raditi. Vlada donosi neke mjere, no ljudi i dalje odlaze.

Hrvatska rapidno gubi stanovništvo, a velikom većinom odlaze ljudi u naponu radne snage koji imaju vještine koje lako mogu unovčiti u inozemstvu i naći posao. Što je još gore za demografsku sliku zemlje, odlaze cijele obitelji i Hrvatska već bilježi alarmantan pad broja novorođene djece. Svi se slažu da bi ta kriza trebala biti tema broj jedan, no dok političari govore o primjerice „stvaranju uvjeta za povećanje plaća“, ne govore o tome da bi to moralo značiti smanjivanje potrošnje države, što bi značilo manje zaposlenih u državnoj upravi, manje službenih automobila, tajnika i tajnica, savjetnika i savjetnica, reorganizaciju teritorijalnog ustroja zemlje, efikasnije pravosuđe, te reformu školstva. Sve prekrupni zalogaji, a o stanju u tom segmentu svjedoči i nedavna dramatična ostavka državnog tajnika za demografiju, dr. Marina Strmote, izvedena teatralno pred kamerama. Što god mislili o njegovom potezu, on pokazuje da je stanje u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – očajno, piše Deutsche Welle.

Nestala generacija

„Imam osjećaj da je jedna cijela generacija nestala. Neće imati tko raditi, jednom kad mi odemo u mirovinu“, kaže za Deutsche Welle Nikola Kovačević, vlasnik automehaničarskog servisa Rubor u Zapruđu, u Novom Zagrebu. Taj poduzetni četrdesettrogodišnjak godinama muku muči s pronalaženjem radne snage, mada nudi pristojnu plaću i uvjete. Odlazak liječnika već je postao opće mjesto, kao i odlazak građevinaca, no zemlji sve više nedostaje stručnjaka i majstora svih vrsta, automehaničara, kuhara, konobara.

„Oglašavam se na MojPosao, preko Facebook-stranice i preko Zavoda za zapošljavanje. Preko burze su mi znali poslati imena i po sedam ljudi koji su trebali doći na razgovor, pa se nije pojavio nijedan“, priča Kovačević. „Jednom su mi se preko burze javila dvojica. Jedan nije došao na razgovor, a drugi je došao samo po potvrdu da je bio na razgovoru kako bi zadržao status nezaposlene osobe radi zdravstvenog osiguranja, a novac zarađuje radeći u fušu“, kaže Kovačević kojemu se znalo dogoditi i da se novi ljudi jednostavno ne pojave na dan kada trebaju početi raditi.

Astronauti na mješalici

Nedavno je pravu medijsku senzaciju izazvao oglas jednog zadarskog građevinskog poduzetnika koji je napisao da traži astronaute i psihijatre za rad na mješalici. U razgovoru za DW pojašnjava kako je oglas objavio frustriran činjenicom da mu se na oglase za majstore zidare, armirače i drugo javljaju ljudi koji ne znaju raditi. „Kad čuju za dnevnicu od 400 kuna svi znaju sve, a ne znaju. Sve što je valjalo otišlo je vanka“, kaže taj Zadranin koji ipak nije htio imenom izaći u javnost jer je, kaže, imao ionako dovoljno problema s viralnom objavom na Facebooku. Kaže i da mu se znaju žaliti ljudi koji su otišli u inozemstvo da spavaju po osmorica u sobi, bez kuhinje i rade od jutra do sutra. Kad oduzmu najam sobe i troškove, ispadne im plaća kao u Hrvatskoj. No, on ih ne prima natrag, kaže. „Ako si mi otiša, ja te više ne primam, to je dišpet.“

Bolje biti ilegalan, nego legalan

Još uvijek traži ljude jer mora odbijati poslove zato što nema radnika. Pozdravlja Vladinu najavu pojačanog lova na rad na crno. „Danas je bolje biti ilegalan, nego legalan. Ako dođe inspektor, ilegalac samo kaže ja neću razgovarati s vama, pokupi se i ode s gradilišta. Ja moram postaviti ploču na gradilište s imenom investitora i izvođača radova i ako nešto ne valja, inspektor odmah piše kazne.“ Za to vrijeme grupe radnika iz Bosne i Hercegovine nude građevinske usluge u oglasnicima, bez firme, bez OIB-a, bez poreza, dodaje.

Mjere koje su dobre …

Na naš upit o ovoj temi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) nije odgovorio, no kabinet ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića jest. Ministar se pohvalio rekordno niskom nezaposlenošću, te povećanjem zaposlenosti, posljedicama rasta BDP-a, gospodarskog oporavka, porezne reforme i turističke sezone. Za mjere obrazovanja nezaposlenih osoba za zanimanja koja nedostaju na tržištu rada Vlada je osigurala 200 milijuna kuna, a HZZ pokušava nezaposlene usmjeriti prema turizmu u kojem vlada velika nestašica radnika, napisali su dalje iz Ministarstva. Osim toga Vlada je povećala kvote za zapošljavanje stranaca u zanimanjima koja imaju nedostatak radnika. Dozvoljeno je zapošljavanje 22.000 stranih radnika: u graditeljstvu (10.770), turizmu (4.660) te brodogradnji (1.408), a ove je godine prvi put dozvoljen uvoz radne snage za pomoćna zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu, piše Deutsche Welle.

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI: