EKONOMIJA DIJELJENJA
Dolaskom Ubera u Hrvatsku tržište taksi prijevoza nepovratno se promijenilo. Tradicionalni taksisti pobjesnjeli su na konkurenciju za koju drže da je nelegalna, klijenti su se također polarizirali i povratka na staro nema. Za razliku od Ubera, korištenje servisa poput Airbnba i Booking.coma, koji su vrlo slični Uberu, nije izazvalo nikakvu paniku te prosvjede turističkih kuća i djelatnika

Airbnb je osvojio Hrvatsku: na njemu je registrirano više od 100.000 smještajnih jedinica u Hrvatskoj, od čega je više od 3000 njih aktivno u Zagrebu.

Na njemu možete iznajmiti sve – stan, apartman, vikendicu, kuću, sobu, čak i krevet. Procedure prijave su jednostavne i jasne, a svi iznajmljivači trebali bi platiti 25 posto PDV-a državi te proviziju Airbnbu. Vlasnik nekretnine plaća proviziju od tri posto, dok gosti plaćaju provizije od pet do 15 posto.

No zašto je Uber razbjesnio taksiste, dok servisi za online najam soba i stanova prolaze ispod radara?

Stevica Kuharski, osnivač Locodelsa, kompanije koja se bavi gradskom dostavom te se također temelji na modelu ekonomije uzajamnosti, za tportal je pojasnio u čemu su temeljne razlike između Airbnba i Ubera:

'Dok se Airbnb bazira na iznajmljivanju nekretnine i njenog davanja na korištenje strancima, Uber se bazira na iznajmljivanju vremena osobe koja posjeduje osobno vozilo. Airbnbovo poslovanje nije radno intenzivno, dok je Uber iznimno radno intenzivan. Barijere ulaska na oba tržišta se također razlikuju, a posjedovanje i održavanje nekretnine je desetak puta skuplje od posjedovanja osobnog vozila. Klasični poslovni modeli u hotelijerstvu uključuju građevinske radove (ili dugoročno unajmljivanje nekretnine), uređivanje i plasman na tržište', rekao je Kuharski.


Stevica Kuharski, osnivač Locodelsa, kompanije koja se bavi gradskom dostavom

Dodaje kako je poslovni model taksista puno jednostavniji - vožnja po gradu ili stajanje na frekventnijim lokacijama, a netko će se već pojaviti i odabrati prvo slobodno vozilo. Automatizirani sustavi poput Ubera oduzimaju tu slobodu i sami raspoređuju vozila prema potrebama korisnika i tržišta te pokušavaju smanjiti vrijeme čekanja i prazne vožnje vozača. Samim time što se minimizira učinak praznih vožnji cijena prijevoza se smanjuje.

U primjeru Airbnba - ako turist želi ostati dulje na istoj lokaciji, cijena se smanjuje jer se smanjuju troškovi akvizicije novog kupca, a ručnici i posteljina se ne moraju mijenjati svaki dan. Prijevoz ljudi je radno intenzivan i kao takav izravno uzima posao ostalim prijevoznicima u gradu.

'Upravo u tome se nalazi i najveća razlika u nedostatku intenzivne reakcije klasične hotelijerske industrije prema burnoj reakciji gradskih prijevoznika. Taksistima se promet naglo smanjuje, a hotelijerima postepeno. No apsolutno ništa ne sprečava taksiste da budu dio Uberova sustava uz klasično taksiranje i tako povećaju prihode, kao što ništa ne sprečava hotelijere da oglase svoju ponudu putem Airbnbova sustava. Višak posla nikome ne bi trebao smetati', zaključio je Kuharski.

Gradovi poput Barcelone, Pariza i Madrida s Airbnbom su imali daleko veće probleme nego s pojavom Ubera. Naime, platforma omogućuje dnevni ili tjedni najam stana. Zbog toga je golem broj vlasnika otkazao najmove svojim podstanarima i prebacio stanove na Airbnb te počeo zarađivati na dnevnom najmu.

Ta se pojava toliko raširila da više uopće nije bilo moguće naći stan za dugoročni najam - drugim riječima, tržište najma se srušilo. Naznake tog poremećaja naslućuju se i u Hrvatskoj.

S druge strane, ova platforma posluje pod egidom 'poznati gost kod poznatog domaćina'. To je na liniji s trendom ugošćivanja u kojem gost želi potpuni doživljaj destinacije na koju putuje. Većina hrvatskih iznajmljivača posluje u skladu sa svim propisima, zbog čega im je Airbnb samo još jedan kanal distribucije.

Baš kao što i taksisti mogu voziti preko svojeg obrta i preko Uberove aplikacije, tako se i iznajmljivači mogu nuditi na Airbnbu i putem klasičnih marketinških metoda. No kod Airbnba ipak nije sve divno i krasno jer se na tu platformu može prijaviti svatko, bez obveze da bude registriran kao iznajmljivač.

Upravo zbog takvih pojedinaca neki gradovi, poput New Yorka, zabranili su iznajmljivanje stanova putem te platforme. Upitali smo hrvatsku Poreznu upravu znaju li koliko je Hrvata točno registrirano na Airbnbu i koliko su PDV-a naplatili, no niti tjedan dana nakon tog upita nismo primili odgovor.

Problema rada u sivoj zoni svjesni su i Ministarstvu turizma. Ministar Gari Cappelli komentirao je ranije kako je potrebno uspostaviti kvalitetnu regulativu i standarde koji su nužni da se zaštite krajnji korisnici te omogući poštena tržišna utakmica.


Ministar Gari Cappelli svjestan je problema rada u sivoj zoni

Alen Čalopek, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma Grada Zagreba pri HGK-u, za tportal je rekao kako je u Hrvatskoj na Booking.comu prijavljen 86.401 objekt, dok su na Airbnbu u Zagrebu prijavljene 3232 jedinice, od čega 2700 stanova i 500 soba.

'Ekonomija dijeljenja jest trend u usponu zbog milenijske generacije koja sve više putuje i traži osobno prilagođen doživljaj kakav pruža svaki domaćin. Moj je stav da je svaki uspješan internetski servis ili aplikacija izvrsna prilika za domaćinstva jer se uz dovoljno truda i pažnje može ispunjavati zakonske obaveze prema državi', rekao je Čalopek te dodao da se na internetskom prostoru mogu održati i ojačati i drugi online servisi kako ne bi dolazilo do marketinškog monopola.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI: