DIGITALNA AUTOCESTA
Iako je Europska komisija prije sedam mjeseci dala zeleno svjetlo Hrvatskoj za izgradnju nacionalne optičke međugradske mreže, važan projekt po imenu Nacionalni program razvoja agregacijske infrastrukture (NP-BBI) još stoji na mrtvoj točki.

Početak konkretne realizacije projekta, prema najavama, trebao se dogoditi 1. veljače, ali od toga još nema ništa jer Vlada još nije formalno usvojila taj program. Kad će, ne zna se.

Svakako, projekt miruje iako je u lipnju 2017. Europska komisija odobrila finalnu verziju NP-BBI, odnosno potvrdila da je program u skladu s pravilima državnih potpora koje propisuje EU. Unija je time pristala Hrvatskoj nepovratno dati 85 posto od 101,4 milijuna eura ulaganja u tu nacionalnu optičku mrežu. - Teško je reći kad će se početi s izgradnjom, ali to najvjerojatnije neće biti u 2018. godini - potvrdila je Maja Leljak Jurman iz Odašiljača i veza (OiV) državne tvrtke koja će biti zadužena za operativno-tehničku provedbu projekta.

Prije početka izvođenja konkretnih radova, naime, potrebno je da hrvatski mrežni operater s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture sklopi ugovor o suradnji u provođenju NP-BBI-ja i dobije odobrenje EK. Nadalje, treba sklopiti ugovor o dodjeli nepovratnog novca s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU-a, izraditi projektnu dokumentaciju za realizaciju infrastrukture i ishoditi potrebne dozvole.

Desetljetni prijepor

Pretpostavka svemu je da Vlada usvoji program, a zasad je definirano samo to da će nositelj NP-BBI programa biti Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a da će ga provesti Odašiljači i veze, kojima će to biti najveći posao ikad. Spora Hrvatska novac će moći povući iz Europskog fonda za regionalni razvoj do kraja 2023. godine. Valjda to neće biti prekratak rok.

Vlada je, u sjeni zelenog svjetla za pelješki most, lani od Bruxellesa zapravo dobila gospodarski daleko značajniji poticaj izgradnje nove digitalne autoceste (New Generation Network, NGN). Riječ je o međugradskoj optičkoj mreži koja će spajati 540 mjesta i omogućiti da brzi internet dođe do milijun građana, koji su trenutačno zakinuti za takvu uslugu, jer ona operaterima nije financijski isplativa.

Time je, ujedno, okončan gotovo desetljetni prijepor oko toga tko bi i na koji način u Hrvatskoj trebao graditi novu optičku mrežu i time dovesti brzi internet na otoke i druge slabije naseljene sredine, a oko čega su različite poglede imali HT i Vlada RH. Program širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj omogućit će brži internet privatnim i poslovnim korisnicima koji ga trenutačno nemaju. To će Hrvatskoj pomoći da uspostavi infrastrukturu potrebnu za informatičko društvo i pridonese stvaranju jedinstvenog digitalnog tržišta u EU-u. Program će biti podloga za surfanje brzinama od 100 Mbps sinkrono, a izgrađena infrastruktura ostat će u trajnom vlasništvu države i iznajmljivat će se svim teleoperaterima u zemlji po jednakim uvjetima.

Komisija je prilikom davanja zelenog svjetla navela da tržište brzog interneta u Hrvatskoj karakteriziraju visoke cijene i mali broj korisnika u odnosu na prosjek EU-a. Prema podacima tržišnog regulatora Hakoma u prvoj polovici 2017. u Hrvatskoj je bilo 1,06 milijuna priključaka na brzi internet preko fiksnih mreža. Gotovo polovica tog broja odnosi se na priključke preko postojeće, bakrene mreže, njih 449,3 tisuće. Broj optičkih priključaka je 59,9 tisuća ili 6,6 posto od ukupnog broja priključaka na brzi internet.

Komisija je istaknula da joj je cilj kroz program NP-BBI znatno poboljšati trenutačno stanje i pomoći Hrvatskoj da poveća svoju povezivost i ispuni ciljeve u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta. Komisija je zaključila da pozitivni učinci na tržišno natjecanje na hrvatskom tržištu širokopojasnog pristupa nadmašuju moguće negativne učinke na već etablirane operatore.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: