U cijelom svijetu raste potražnja za takvim smještajem, dijelom i zbog jačanja online platformi koje ga nude, ali i zbog autentičnosti i doživljaja koje pruža.

Rekategorizacija, povoljni krediti HBOR-a i općenito bolji tretman državnih institucija uz daljnji rast prometa ključna su očekivanja ove godine pružatelja usluga turističkog smještaja u domaćinstvima, poručuje uoči 4. FOS-a predsjednica Zajednice obiteljskog turizma (ZOT) pri HGK Danijela Čavlović.

Najavljujući 4. FOS ili Forum obiteljskog smještaja, koji se ove godine u organizaciji ZOT-a održava u Zagrebu 2. i 3. veljače, Čavlović za Hinu napominje kako očekuju sličan broj sudionika kao i na prva tri Foruma, oko tisuću iz cijele Hrvatske, koji će osim izravnih kontakata i razmjene iskustava moći čuti i prezentacije o domaćim i europskim trendovima, zakonskim propisima, digitalnoj revoluciji, upravljanju cijenama, brendiranju i drugim aktualnostima oko te rastuće vrste turističkog smještaja.

"Hrvatski model ponude obiteljskog smještaja u turizmu prepoznat je i nagrađivan za kvalitetu u Europi, no unatoč tome te njegovoj brojnosti, velikom doprinosu hrvatskom mikropoduzetništvu i ukupnim turističkim rezultatima, ali i demografskoj te socijalnoj slici s obiteljskim (samo)zapošljavanjem i ostankom u zemlji, u Hrvatskoj su neki i 'zabrinuti' rastom te vrste smještaja, uz obrazloženje da to nije u skladu s turističkom strategijom. Pritom se najčešće nedovoljno uvažava da ta vrsta smještaja također investira, zapošljava i pridonosi državnom proračunu", naglašava Čavlović.

Potvrđuje to i podacima iz HTZ-ovog eVisitora, po kojima je 1. kolovoza 2017. u Hrvatskoj bilo 92 tisuće registriranih domaćinstava za usluge smještaja, sa gotovo 545 tisuća kreveta, što je za oko 11 tisuća objekata i za oko 50 tisuća kreveta više nego na isti dan u 2016.

Time je taj smještaj još 'podebljao' najveći udjel u ukupnim turističkim kapacitetima, na iznad 50 posto, u njemu je u 2017. ostvareno i najviše noćenja među svim vrstama smještaja, oko 35 posto od ukupnih 102 milijuna, a izravno ili neizravno zapošljava oko 350 tisuća ljudi te je lani, prema procjenama, generirao ukupni promet od oko 2,5 milijardi eura.

Nastavak porasta turističkih dolazaka i noćenja u tom se smještaju očekuje i ove godine, tim više što, kako kaže, Čavlović, praktički u cijelom svijetu raste potražnja za takvim smještajem, dijelom i zbog jačanja online platformi koje ga nude, ali i zbog autentičnosti i doživljaja koje pruža gostima izravni susret sa domaćinima i lokalnim načinom života, za što također raste potražnja i po čemu je hrvatski obiteljski smještaj vrlo cijenjen.

Godišnje investicije oko 250 milijuna eura

"Procjenjuje se da su pružatelji tog smještaja do sada u izgradnju i opremanje objekata uložili više od 15 milijardi eura, dok se njihove ukupne godišnje investicije u tekuće održavanje kreću oko 120 milijuna eura, na bazi minimalnih 200 eura po krevetu, uz još dodatnih oko 130 milijuna eura investicija u sadržaje, poput bazena, wellnessa, cikloturizma, dječjih igrališta, u marketing i drugo", iznosi Čavlović, dodajući da svime time taj smještaj zaslužuje bolji tretman državnih institucija, uključujući i subvencionirano kreditiranje HBOR-a, što im se obećava zadnjih par godina i na što još čekaju, mada je prvi dokument o tome izrađen još prije četiri godine.

Takvo povoljnije kreditiranje važno je i za najavljivanu rekategorizaciju odnosno usklađivanja kategorizacijskih standarda u tom smještaju, za što kaže da još ne znaju kada će i kako biti, ali da se novostima i oko toga nadaju na predstojećem FOS-u.

"Nova kategorizacija je nužna za povećanje kvalitete, ali država ne može nametnuti nove kriterije bez da vlasnicima omogući povoljnija ulaganja u te kapacitete, pogotovo što je većina na razini dvije ili tri zvjezdice", zaključuje Čavlović.

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI: