ČITAJU I MISLI
Porezna uprava više se u progonu poreznih neplatiša i utajivača neće zadovoljavati prisilnim naplatama, pljenidbom imovine i objavama "lista srama" dužnika.

U tijeku je razvoj poreznog softvera koji bi utajivače i neplatiše trebao detektirati prije nego što njihov dug prema državi naraste na nekoliko desetaka pa i stotina milijuna kuna.

Drugim riječima, poreznici će moći "posjetiti" poduzetnika, obrtnika ili građanina koji naizgled uredno izvršava svoje obveze, ali za kojeg novi porezni softver "izbaci" upozorenje da bi mogao biti u utaji ili nekoj drugoj vrsti porezne prijevare.

Ime tog softvera je "Sustav za analizu rizika neizvršavanja poreznih obveza" i u najbitnijem je preslika poslovnog rješenja CRMS koji je u dijelu članica Europske unije već postigao velike uspjehe u sprječavanju nastanka poreznog duga i prijevara.

U Uniji je na vrijeme prepoznato da kada porezni dug nastane i nagomila se država ima velike troškove u njegovoj naplati, ako naplate i bude zbog moguće porezne zastare. Stoga se mora djelovati preventivno kroz CRMS, koji je, u stvari, golema baza podataka o financijama poduzetnika i građana s pripadajućom obradom i nalazima gdje bi se mogle kriti moguće utaje i prikriveni dugovi prema državi.

U Belgiji, primjerice, primjenom jedne od varijanti sustava za rano otkrivanje poreznih dužnika godišnji je gubitak poreznih prihoda od milijardu eura zabilježen tijekom 2002. godine smanjen 2012. na gotovo zanemarivih dvadesetak milijuna eura.

Takav pristup neophodan je Hrvatskoj u kojoj se porezni dug godinama gomila i mukotrpno naplaćuje, a "alarm" se obično upali kada je već kasno. Naime, u nas je porezni dug krajem 2016. iznosio 24 milijarde i 300 milijuna kuna, od čega su neplaćeni porezi 14 milijardi i 800 milijuna kuna, a ostalo su doprinosi na mirovinsko i zdravstveno. Prilikom prve objave "liste srama" poreznih dužnika tijekom 2012. godine, porezni dug iznosio je 30 milijardi kuna, što upućuje na zaključak da naplata, možda i polovice postojećeg duga, uopće nije izgledna.

Porezna uprava trenutno priprema javni natječaj za izbor tvrtke koje će održavati njezin CRMS. Ugovor s informatičkom tvrtkom koja bi održavala sustav važio bi četiri godine, a država je za taj posao osigurala 26 milijuna kuna. Tome treba dodati troškove nabavke samog softvera, koji su, prema nalazu Državne revizije, u 2016. iznosili 15 milijuna kuna.

Država je za uvođenje ovog poreznog rješenja dobila zajam kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj, koji zbog kašnjenja u provedbi i trošenju zajma nije u potpunosti iskorišten.

Pokušali smo u Ministarstvu financije doznati kada bi sustav za rano otkrivanje porezne prijevare mogao u potpunosti zaživiti, no to nam do zaključenja teksta nije pošlo za rukom.

Prema dokumentaciji Porezne uprave za javno savjetovanje s tvrtkama koje bi mogle održavati CRMS, sustav bi objedinio podatke iz čak 80 izvora. Osim iz poreznih uprava i Fine, softver bi prikupljao podatke o financijama tvrtki i građana i od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i MUP-a, pa čak i od poslovnih banaka. Zanimljivo je da se među devet poreza, čiju će naplatu, prema dokumentaciji Porezne uprave, pomagati CRMS, nalazi i porez na nekretnine koji još nije uveden.

Manjka stručnih djelatnika 

Osim što za rano otkrivanje poreznih prijevara treba imati poseban sustav i vrijeme da on počne donositi rezultate, taj posao mora raditi i poveći broj ljudi. U razvijenim članicama EU-a na detektiranju poreznih prijevara rade posebne agencije ili odjeli ministarstva s više od tisuću zaposlenih, dok je u Hrvatskoj tek prije nekoliko godina unutar Porezne uprave osnovan Samostalni sektor za otkrivanje i sprječavanje poreznih prijevara koji je prema početnoj sistematizaciji imao tridesetak zaposlenih.I inače u Poreznoj upravi nedostaje djelatnika pa je upitno kada će CRMS profunkcionirati u punom obujmu. 

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: