Kako bi se do 2030. emisije stakleničkih plinova smanjile 40 posto, kvote zagađenja bit će od 2021. smanjene 2,2 posto godišnje. Hrvatska je jedina od 28 država članica EU koja je glasovala protiv prijedloga da se ubrza tempo smanjivanja emisije stakleničkih plinova, odgovornih za ozbiljne klimatske promjene. 

Na sastanku Vijeća EU u Bruxellesu u srijedu, održanom na razini veleposlanika, 25 članica prihvatilo je prijedlog, Hrvatska je bila protiv, dok su suzdržane bile samo Poljska i Mađarska, potvrđeno nam je iz više visokih političkih izvora u Bruxellesu.

Globalno zatopljenje Zabrinjavajuće promjene: evo kako će Jadran izgledati 2100. godine

Pariški klimatski sporazum

Hrvatsko protivljenje i vrlo očito soliranje tako nije zaustavilo veliki politički i ekološki projekt – reformu europskog Sustava trgovanja emisijama (ETS) u kojem Hrvatska sudjeluje od 2013. Svrha je tog sustava ograničenje stakleničkih plinova, prije svega ugljičnog dioksida koji ispušta više od 11.000 instalacija u energetskom sektoru i energetski intenzivnoj industriji, putem tržišnog kapa (ograničavanja) i trgovinskog sustava. To će, naravno, podići cijenu tone ugljičnog dioksida koja sada iznosi 7,7 eura.

Novim, reformiranim sustavom EU će biti u boljem položaju da ispuni obvezu preuzetu u okviru Pariškog klimatskog sporazuma, a to je smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 40 posto do 2030. Dozvoljene kvote zagađenja bit će od 2021. smanjene 2,2% godišnje u odnosu na dosadašnjih 1,74%. 
Potez Hrvatske dolazi u trenu kad su mukotrpni pregovori o reformi ETS-a, koji su započeli 2015. i koje su gurali Francuska i Njemačka, napokon privedeni kraju. Iznimno tvrdi orasi bile su države istočne Europe, posebno Rumunjska, Bugarska i Poljska, u kojima se u velikoj mjeri koriste elektrane na ugljen. Kompromis je ipak postignut i to tako da kao glavna premisa ostaje da se više neće davati novac iz zajedničkog budžeta za elektrane na fosilna goriva, osim u jednom slučaju. Novac za modernizaciju tih postrojenja moći će dobiti samo one države čiji BDP doseže 35 ili manje posto prosječnog BDP-a EU. Europski novac te će države moći iskoristiti za prelaženje na manje štetna goriva za okoliš. Države koje pretrpe štetu zbog toga što će iz njih otići prljava industrija u treće zemlje također imaju pravo na novčanu naknadu.

Nakon političkog dogovora – takozvanog trijaloga – između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije – tekst će morati formalno odobriti Europski parlament i Vijeće. Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objavljivanja u Službenom listu EU.

Zabrinjavajuće 'I bez El Niña će 2017. sa sigurnošću biti najtoplija od početka mjerenja'

Lobiranje cementne industrije

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kažu da je Hrvatska glasala protiv jer tekst Izmjene Direktive nije za Hrvatsku na ispravan (jednoznačan) način definirao kako će se izračunati dražbovna prava te ostavlja mogućnost naknadne interpretacije, što nije slučaj, kažu, s ostalim državama članicama.

– Prijedloga direktive stavlja Hrvatsku u neravnopravan položaj u odnosu na druge članice kada je riječ o ukupnoj količini emisijskih jedinica koje države članice prodaju na dražbama. S obzirom na to, RH je tražila usklađivanje postojeće odredbe direktive koja se ne odnosi na RH, jer 2005. Hrvatska nije bila članica EU, odnosno da se propišu kriteriji za izračun hrvatskog dijela dražbovnih prava – kažu u Ministarstvu.

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec kaže da nije upoznat s glasanjem u Vijeću EU, no podsjeća da su se, kad se u parlamentu glasalo o toj reformi, hrvatski zastupnici podijelili te da su HDZ-ovci kao dio Europske pučke stranke bili protiv tog ambicioznijeg smanjenja emisije stakleničkih plinova. Čudi ga zašto bi Hrvatska bila protiv toga kada iz fondova koji se financiraju iz trgovanja stakleničkim plinovima može povući novac za modernizaciju svoje industrije. Škrlec ističe i da je kod nas glede smanjenja emisija ugljičnog dioksida, odnosno protiv povećanja tog smanjenja, jako lobirala cementna industrija.

Izvor: Vecernji.hr


KOMENTARI: