Napretkom medicine i razvojem tehnologije, iskorijenjene su ili značajno suzbijene mnoge akutne bolesti vezane uz nedostatnu prehranu i infekcije. Posljednjih se desetljeća prati porast učestalosti pobola i pomora od kroničnih nezaraznih bolesti, posebice kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, kronične opstruktivne bolesti pluća, malignih oboljenja i mentalnih poremećaja. Prekomjerna tjelesna masa i nepravilna prehrana, uz oskudnu tjelesnu aktivnost, važni su čimbenici rizika ovih bolesti te je prepoznata značajnost i dobrobit promicanja zdravlja od najranije dobi.

O važnosti poticanja zdravog načina života i prehrane u djece, u Splitu su razgovarali doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, specijalistica epidemiologije u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i voditeljica projekta „Živjeti zdravo“ i doc. dr. sc. Joško Markić, predsjednika splitskog ogranka Hrvatskog pedijatrijskog društva.

Još 2003. godine Ministarstvo zdravstva započelo je provedbu javnozdravstvenog projekta pod nazivom “Živjeti zdravo”. Prepoznavši potrebu za sveobuhvatnom implementacijom ovog programa, Vlada Republike Hrvatske je u srpnju 2015. usvojila Nacionalni program promicanja zdravlja „Živjeti zdravo“ koji nastoji educirati i senzibilizirati građane Republike Hrvatske svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima zdravih stilova života. Za još kvalitetniju provedbu projektnih aktivnosti, 2016. godine odobrena su financijska sredstva iz Europskog socijalnog fonda u okviru programa “Učinkoviti ljudski potencijali” – kazala je dr. Sanja Musić Milanović. Provedba je organizirana kroz pet komponenti: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto te Zdravlje i okoliš. Provoditelji su 21 županijski Zavod za javno zdravstvo u suradnji s lokalnom samoupravom i civilnim društvom. Ciljana populacija su djeca i mladi te osobe s povećanim bihevioralnim i biomedicinskim čimbenicima rizika za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti.

Usporedbom podatka Hrvatske zdravstvene ankete iz 2003. godine s podacima CroCOSI istraživanja (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative) iz 2015. vidljivo je povećanje udjela djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Podaci pokazuju kako je 2003. godine 13,2% djece imalo prekomjernu tjelesnu masu, dok je debljinu imalo njih 7,6%. Prema podacima iz 2015., prekomjernu tjelesnu masu ima 20,9% djece, a debljinu 14%. Dakle, čak svako treće dijete, odnosno njih 34,9% ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

Dr. Markić je istaknuo da je pretilost djece važan rizični čimbenik pretilosti odraslih te razvoja niza bolesti u sve ranijoj životnoj dobi. Pretilost u djece uglavnom nastaje zbog nerazmjera između povećanog energijskog unosa hranom i smanjene potrošnje zbog tjelesne neaktivnosti. Primarna prevencija pretilosti treba biti usmjerena na prihvaćanje zdravih prehrambenih navika ujednačenim pristupom, počevši od obitelji preko svih razina obrazovnog i zdravstvenog sustava. Stoga nije za pohvalu podatak da trećina osnovnih škola s područja grada Splita ne sudjeluje u programu Sheme školskog voća i povrća, a zanemarivo maleni broj u Programu mlijeko u školama.

Projektom “Živjeti zdravo” protežu se aktivnosti promicanja pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti. Komponenta Zdravstveno obrazovanje uključuje dodatnu edukaciju učitelja i učenika o važnosti redovite tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja, a ona se potiče putem dva programa. Program „Svakodnevno 10-minutno vježbanje“ podrazumijeva opće pripremne vježbe namijenjene učenicima od 1. do 4. razreda osnovne škole. Cilj je stvaranje zdravih životnih navika i redovito svakodnevno provođenje tjelesne aktivnosti. Program „Poligoni za tjelesnu aktivnost školske djece“ osmišljen je u svrhu olakšanja nastave Tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim školama koje nemaju potrebne materijalne, tehničke i prostorne uvjete za provedbu iste. Također su osmišljeni i napisani Preporučeni jelovnici za osnovne i srednje škole u cilju poticanja pravilne i raznovrsne prehrane.

Aktivnost „Hodanjem do zdravlja“ dio je komponente Zdravlje i tjelesna aktivnost, a „Volonteri u parku“ komponente Zdravlje i okoliš. Važno je promicati zdravi stil života u slobodno vrijeme, prosocijalno ponašanje te očuvanje životne okoline. Na ovaj način, druženjem na otvorenom unutar sigurnog i zdravog okoliša osigurava se „vraćanje“ djece i obitelji u parkove te smanjuje udio sjedilačkih aktivnosti.

Djeca su zaokupljena računalima i televizijom te sve manje vremena provode u igri van kuće. To ne pridonosi uravnoteženom tjelesnom, emocionalnom i socijalnom razvoju. Bavljenje sportom je važan čimbenik zdravlja djece i odraslih. Nije nužno da djeca budu vrhunski sportaši niti da postižu vrhunske rezultate. Ako imaju taj talent i volju, treba im to omogućiti i poticati ih. Međutim, pod utjecajem općeg stanja u društvu, i u sportu uspjeh i kompetitivnost postaju najvažniji. Zbog toga dosta djece odustaje od bavljenja sportom pa njima treba dati priliku bavljenja rekreativnim sportom. Treba ulagati više u parkove, rekreacijske poligone, dvorane i bazene te poticati njihovu maksimalnu iskoristivost. – istaknuo je dr. Markić

Zaključno je dr. Musić Milanović istaknula kako su redovita tjelesna aktivnost te pravilna i raznovrsna prehrana već od djetinjstva važne odrednice zdravlja. To je i ulaganje u budućnost obzirom da fizički aktivni mladi ljudi lakše usvajaju zdrav način života (npr. izbjegavanje duhana, alkohola i droga) te pokazuju veći uspjeh u školi. Stoga se aktivnosti usmjerene promicanju aktivnih stilova života protežu velikim djelom Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“. Za učinkovitu provedbu tih aktivnosti potrebno je sveobuhvatno djelovanje koje podrazumijeva intersektorsku suradnju i multidisciplinarno provođenje aktivnosti, uključujući sve zainteresirane strane društva te  djelovanje na nacionalnoj, lokalnoj i individualnoj razini. Pohvalila je napore koje u našoj županiji grad Solin ulaže kako bi osigurao adekvatnu provedbu aktivnosti, te se i u budućnosti nada dobroj suradnji lokalnih zajednica i svih dionika uključenih u provedbu promicanja zdravlja.


KOMENTARI: