PRAVNA BITKA
Hrvatska vlada nije bila uspješna u arbitražnoj tužbi protiv MOL-a, no postoje Hrvati koji su uspjeli izvojevati arbitražnu pobjedu protiv mađarske kompanije. Kako doznaje Jutarnji list, britanska naftna kompanija Central European Oil Company (CEOC), čiji su osnivači Hrvati Andrija Kojaković i Vedran Perše, prije nekoliko je mjeseci pobijedila u arbitražnom sporu protiv mađarskog MOL-a te će joj na temelju toga mađarska tvrtka morati isplatiti odštetu od 25 milijuna dolara.

Ova vijest, dosad nepoznata široj javnosti i poslovnoj javnosti, Jutarnjem listu potvrđena je iz dva neovisna, ali neslužbena izvora. Sam Kojaković u kratkom telefonskom razgovoru odbio je potvrditi ili demantirati pobjedu u sporu obrazloživši to ugovornim odredbama o tajnosti. Mađarski MOL, pak, do zaključenja ovog broja nije odgovorio na upit o gubitku arbitražnog spora protiv CEOC-a, pa ni o tome zašto ta presuda nije spomenuta u jučer objavljenom kvartalnom financijskom izvještaju tvrtke.

Međutim, postojanje spora registrirano je u godišnjem MOL-ovu izvještaju za 2016. godinu gdje je navedeno kako je riječ o sporu koji se vodi zbog “tri ugovora o revitalizaciji naftnih polja sklopljenja između MOL-a i CEOC-a s ukupnim tužbenim zahtjevom od 58 milijuna dolara te kako bi odluka trebala biti donesena u drugom kvartalu 2017. godine. Sudeći prema neslužbenim informacijama, UNICTRAL-ov arbitražni sud u Beču na koncu je djelomično prihvatio traženi iznos tužitelja, no nema sumnje da je riječ o velikoj pobjedi Kojakovića i Peršea.

Bivši menadžeri Ine

Ta dvojica nekadašnjih visokopozicioniranih menadžera hrvatske nacionalne naftne kompanije Ine (Kojaković je obnašao dužnost generalnog direktora kompanije) CEOC su osnovali krajem prošlog desetljeća s namjerom da ta kompanija preraste u prvu tvrtku specijaliziranu za obnovu postojećih naftnih i plinskih polja na području jugoistočne Europe. Angažirali su niz stručnjaka s renomeom rada u velikim svjetskim naftnim kompanijama, a kapital potreban za tako značajna ulaganja prikupljen je od dva velika partnera - Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i velike britanske banke Barclays koji su u CEOC uložili oko 80 milijuna dolara.

Kako je svojedobno Kojaković objasnio u razgovoru za Poslovni dnevnik, plan je bio investirati oko 150 milijuna eura u niz projekata u Hrvatskoj, Mađarskoj, Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Albaniji te na taj način u srednjem roku povećati vrijednost tvrtke na oko 400 milijuna eura. Kad se pojavio u regiji, CEOC je izazvao velik interes lokalnih naftnih kompanija, prije svega zato što je nudio iznimno povoljan poslovni model. Kompanija je, naime, ciljala na stara i konvencionalnim metodama iscrpljena naftna polja na kojima bi - primjenom skupih tehnoloških rješenja - povećala proizvodnju i pri tome preuzimao cjelokupni investicijski i operativni rizik naplaćujući se tek iz eventualnog rasta proizvodnje.

Neuspjelo mirenje

Kako se sve to događalo u razdoblju relativno niskih cijena nafte, mnogim tvrtkama u regiji to je bilo poprilično privlačno pa je CEOC, kako je tada tvrdio Kojaković, potpisao ugovore s MOL-om i srpskim NIS-om, a s Inom je kompanija trebala surađivati na unapređenju šest polja: Crnac, Obod, Moste, Štekovica, Bokšić i Klokočevci. Ipak, tada cijena nafte na burzi raste, a lokalne kompanije počinju uviđati da im uz to novo cjenovno okruženje investicijski partneri nisu potrebni. Vjerojatno motiviran tim istim rezonom MOL jednostrano odustaje od sklopljenog ugovora s CEOC-om te kompaniji uskraćuje pristup projektima na kojima je suradnja već bila dogovorena. Nakon razdoblja pokušaja rješavanja spora mirnim putem, CEOC podnosi arbitražnu tužbu te na koncu - očito - postiže i pravnu zadovoljštinu.

 Za MOL je riječ o poprilično neugodnom porazu, možda i ne toliko zbog samog iznosa dosuđene odštete, koliko zbog reputacijske štete koju će prouzročiti pravorijek kojim je evidentno utvrđeno poslovno neprimjereno ponašanje i svjesno kršenje potpisanih ugovora od strane poslovnog rukovodstva te tvrtke. U trenucima kad predstavnici MOL-ovi na vrlo agresivan način preko medija prozivaju hrvatsku vladu da im što prije isplatiti troškove izgubljene arbitraže, čini se da bi isti taj savjet istovremeno mogli primijeniti i na svoje obveze prema presudi u arbitraži prema CEOC-u.


MOL u izvješću istaknuo i pobjedu na sudu u Švicarskoj

Mađarska MOL grupa objavila je jučer da je u prvih devet mjeseci imala 823 milijuna dolara neto dobiti.

- Ove godine nastavljamo generirati snažan slobodan novčani tok unatoč tome što nismo u potpunosti iskoristili prilike koje je nudilo povoljno vanjsko okruženje u trećem kvartalu - rekao je Zsolt Hernádi, predsjednik Uprave MOL grupe.

Čista CCS EBITDA (dobit prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije, korigirana za tekući trošak zaliha) iznosila je 1,87 milijardi dolara, što je 12 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Kompanija u prosjeku zaradi 15 dolara po svakom proizvedenom barelu za cijenu nafte brenta od 52 dolara po barelu.

- Kako bismo ostvarili strateške ciljeve pokrenuli smo i Downstream 2022., program usmjeren na učinkovitost, transformaciju i rast, kroz koji ćemo realizirati dodatnih 500 mil. dolara EBITDA-e uz značajna ulaganja, više od dvije milijarde dolara do 2022. godine - istaknuo je Hernádi. MOL u izvješću podsjeća da je švicarski Savezni sud odbio hrvatsku žalbu na arbitražu koju je Hrvatska izgubila od MOL-a.

Izvor : Jutarnji.hr


KOMENTARI: