VELIKI PODBAČAJ
Prije nešto više od godinu dana ministrica gospodarstva Martina Dalić najavila je da će na listi Doing Business dići Hrvatsku za deset mjesta

'Cilj Ministarstva gospodarstva je podići Hrvatsku za 10 mjesta na listi Doing Business u sljedećih godinu do godinu i pol', izjavila je krajem listopada prošle godine za HTV ministrica gospodarstva Martina Dalić te najavila da će poreznu reformu pratiti niz mjera koje će olakšati poslovanje, osobito u administrativnom segmentu.

'Da bi porezna reforma dala pune rezultate koje očekujemo za poticanje gospodarskog rasta, u resoru gospodarstva planiramo niz mjera u području pojednostavljenja regulative, poboljšanja regulative, uklanjanja administrativnih prepreka i parafiskalnih nameta', rekla je ministrica Dalić i precizirala: 

'Postavila sam sebi i Ministarstvu cilj da se na ljestvici Doing Business u idućih godinu, godinu i pol pomaknemo za 10 mjesta; to je vidljiv cilj kojim ćemo moći mjeriti hoće li to što planiramo i dati rezultate', kazala je.

A to što su planirali očito nije dalo rezultata jer je Hrvatska na spomenutoj listi tresnula za osam mjesta i našla se na 51. poziciji, što je svrstava ispod Makedonije, Crne Gore, Srbije, pa čak i Kosova. 

Za profesora s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Vladimira Čavraka, pad pozicije Hrvatske na ljestvici Doing Businessa nije neočekivan. 

'Ljestvica nas upozorava na to da Hrvatska ima problema s institucijama i s institucionalnim okruženjem. I stopa rasta i cijelo makroekonomsko okruženje na neki način je zarobljenik te sporosti i neefikasnosti pravnog i institucionalnog okruženja. Zbog toga nam izostaju investicije, posebno inozemne', rekao je u HRT-ovom Studiju 4.

Na plan Martine Dalić na svom profilu na Twitteru osvrnuo se i varaždinski poduzetnik Milan Horvat. 

Nakon objave izvješća Doing Business Vlada je brzo našla opravdanje za potop na ovoj ljestvici. Naime problem je to što, tvrde, nisu obuhvaćeni učinci porezne reforme.

'Važno je međutim naglasiti da se ovo izvješće odnosi na razdoblje od početka lipnja 2016. do konca svibnja 2017., osim za pokazatelje poreza, koji se odnose samo na kalendarsku godinu 2016. Stoga učinci sveobuhvatne porezne reforme, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2017., nisu obuhvaćeni ovim izvješćem, pa ne iznenađuje što je upravo na tom mjerilu zabilježen najveći pad', navodi se u priopćenju Vlade.

Međutim, dodaje se, za četiri od ukupno 10 pokazatelja koji se mjere u ovom izvješću zabilježen je napredak, dok je za mjerilo prekograničnog trgovanja zadržano visoko prvo mjesto od 190.

'Vlada stoga očekuje da će pozitivni učinak porezne reforme, kao i Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, biti obuhvaćen tek u sljedećem izvješću, koje će zasigurno biti mnogo bolje', stoji na kraju priopćenja.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI: