RAT ZA INU
Gubitak arbitraže u Švicarskoj koštat će Hrvatsku ukupno 2,9 milijuna kuna, koliko mora platiti za sudske troškove. Međutim još je gore to što je time oslabljena hrvatska pozicija u arbitraži u Washingtonu, čiji bi nas eventualni gubitak koštao mnogo više. Procjene govore o nekoliko milijardi kuna koje bi se iz državnog proračuna trebale platiti mađarskom MOL-u

Arbitražu u Švicarskoj pokrenula je u siječnju 2014. vlada Zorana Milanovića sa zahtjevom da se ponište ugovori o upravljanju Inom koji mađarskom MOL-u, smatra hrvatska strana, daju prevelike ovlasti.

Arbitražni sud u Ženevi je u prosincu 2016. odbio hrvatski zahtjev, na što se Vlada žalila švicarskom Saveznom sudu. Međutim i on je presudio u mađarsku korist. Hrvatska je time iscrpila sve mogućnosti i morat će platiti ukupno 450 tisuća franaka sudskih troškova (2,8 milijuna kuna).

Član arbitražnog sudišta HGK Miljenko Giunio ocijenio je kako će se gubitak spora u Švicarskoj negativno odraziti i na arbitražu u Washingtonu.

'Za Hrvatsku bi bilo bolje da je spor u Švicarskoj završio u njenu korist. Nažalost, to se nije dogodilo i sad moramo pokušati drugim argumentima u Washingtonu dokazati da hrvatska država nije napravila takve propuste koji bi MOL-u nanijeli štetu', izjavio je Giunio za Hinu.

Arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu pokrenuo je MOL u studenom 2013., a kao razlog je naveo 'kršenje određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj'.

Preciznije, Mađari smatraju da hrvatska Vlada nije ispunila obveze iz Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka, na koje se obvezala početkom 2009. godine. Mađari tvrde kako su zbog toga pretrpjeli štetu od najmanje dvije milijarde kuna.


Član arbitražnog sudišta HGK Miljenko Giunio: Za Hrvatsku bi bilo bolje da je spor u Švicarskoj završio u njenu korist

Večernji list je u siječnju ove godine objavio kako računice u Ini pokazuju da su regulatorne odluke hrvatske Vlade nanijele kompaniji u razdoblju od 2011. do 2016. u plinskom poslovanju štetu veću od tri milijarde kuna.

Vlada Ive Sanadera se u siječnju 2009. obvezala na to da će od Ine otkupiti tvrtku Prirodni plin, tada jedinog dobavljača prirodnog plina za hrvatsko tržište. Zbog reguliranih cijena Prirodni plin je poslovao s gubitkom i MOL ga se želio riješiti.


Ferenc Horváth i Zoltán Áldott ispitani u Remetincu

Međutim u prvoj polovici 2009. Hrvatsku je pogodila svjetska financijska kriza i država nije imala novca - trebale su joj oko dvije milijarde kuna za otkup plinskog biznisa do početka lipnja iste godine, kako se obvezala.

Isto je Mađarima obećala i vlada Jadranke Kosor, ali niti ona to nije napravila. Zbog toga je MOL nakon zaoštravanja odnosa s hrvatskom državom, dok je u Banskim dvorima stolovao SDP-ov premijer Zoran Milanović, pokrenuo u studenom 2013. arbitražu u Washingtonu. Na to je tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak odgovorio arbitražom u Ženevi, koju je Hrvatska izgubila.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI: