STRATEGIJA
Kako će se razvijati događaji u vjerojatno najvećoj hrvatskoj poslovno-pravosudnoj aferi, onoj u slučaju Agrokor, hoće li se najveći hrvatski tajkun Ivica Todorić pojaviti pred hrvatskim pravosudnim tijelima ili će pak izabrati neki drugi način borbe protiv progona institucija, pitanja su koja se iz dana u dan postavljaju u hrvatskoj javnosti, dok se situacija mijenja iz dana u dan.

U subotu je Državno odvjetništvo za Todorićem rapisalo tzv. plavu tjeralicu, odnosno od zemalja članica Interpola zatražilo pribavljanje obavještajnih podataka o Todorićevu kretanju i adresama koje koristi. Tijekom noći na nedjelju iskrsnule su dvije nove informacije. Prvo je Todorić na svome blogu u sitnim noćnim satima objavio da se namjerava vratiti u Hrvatsku, ali tek kada prikupi dokaze za svoju obranu, a Novi list je objavio informaciju, pozvavši se na izvore u Ministarstvu vanjskih poslova, kako postoje naznake da se Todorić posljednjih dana nalazi u Zürichu, a ne u Londonu, kako se do sada sumnjalo. “Da bi me spriječili u prikupljanju dokaza i dokumentacije protiv njih osobno, brzopleto su sastavili sramotnu kaznenu prijavu kako bi me pritvorili. Čim završim prikupljanje relevantnih dokaza vraćam se u Hrvatsku kako bih se suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika koji se sakrivaju iza institucija države. Kao čovjek kojem su teško povrijeđena ljudska prava sa svojim odvjetničkim timom prikupljam dokaze i činjenice kako bih se mogao suprotstaviti lažima iz kaznene prijave i obraniti i sebe i moje suradnike od političkog progona kojem je cilj zataškati činjenicu da je upravo politika otela privatno vlasništvo u kojemu danas caruje bezvlašće i stvarni kriminal”, objavljeno je na blogu.

Relevantni dokazi

Hoće li, međutim, Todorić imati na raspolaganju dovoljno vremena za, kako on tvrdi, “prikupljanje relevantnih dokaza”, pitanje je koje ne ovisi, ili barem ne bi u potpunosti trebalo oviositi, o njegovoj volji. No ovisit će o puno elemenata, od kojih će nekima Todorić svojim akcijama ipak definirati smjer. Naime, prilično je izvjesno da će u neko dogledno vrijeme Hrvatska za Todorićem raspisati neku vrstu tjeralice. Pritom mislimo na akt kojim će se tražiti njegovo uhićenje i ekstradicija, dok je plava tjeralica koja je za njim već raspisana zapravo vrsta pribavljanja informacija. Na tragu toga treba istaknuti da bilo kakav akt kojim bi se tražilo uhićenje i izručenje Todorića, a može se raditi ili o Interpolovoj “crvenoj” tjeralici ili o europskom uhidbenom nalogu, svoju utemeljenost crpi iz odluke nadležnoga hrvatskog suda. Dakle, da bi se tražilo Todorića, na snazi mora biti sudska odluka da je protiv njega određen istražni zatvor. Takva odluka, premda nepravomoćna, za sada postoji, a prema dosadašnjoj sudskoj parksi, Todorić je teško može osporiti jer je praksa da se o žalbi bjegunca ne odlučuje sve dok ne bude uhićen.

Ovisi o lokaciji

Todorićeva je, pak, odluka kako će se boriti protiv te tjeralice kad bude raspisana. Prije svega ovisi u kojoj će se zemlji nalaziti kada takav akt Hrvatska protiv njega podnese prema međunarodnoj zajednici. Todorić se, prije svega, može odlučiti da otputuje u neku od zemalja koje nisu potpisnice nikakve obveze o ekstradiciji. Riječ je uglavnom o egzotičnim zemljama s često ne baš razvijenim demokratskim standardima. Ako se, pak, Todorić odluči na obranu iz neke od geografski bližih zemalja, i tu postoje podvarijante. Prije svega se spominjala Velika Britanija, gdje je Todorić navodno i boravio posljednjih nekoliko mjeseci i gdje su zabilježeni njegovi kontakti s jednim poznatim tamošnjim kaznenim odvjetnikom, navodno baš stručnjakom za sprječavanje ekstradicije.

Premda se problem izručenja po EUN-u iz Velike Britanije često sagledavao u kontekstu Brexita, to uopće nije slučaj. Ujedinjeno Kralljevstvo još sudjeluje u režimu EUN-a, pa sam Brexit najvjerojatnije Todoriću neće pomoći. Problem je što su i u vrijeme prije Brexita u toj zemlji zabilježeni slučajevi jako uspješnih borbi protiv ekstradicije, pogotovo u “krupnim” slučajevima korupcije i gospodarskog kriminala. Prema napisima u medijima, jedan od najpoznatijih takvih slučajeva je onaj rumunjskoga bogataša Alexandera Adamescua, inače i njemačkoga državljanina. Adamescu je zbog optužbi za korupciju, a na osnovi rumunjskoga europskog uhidbenog naloga uhićen u Londonu u svibnju 2016. Sud u Londonu ga je pustio uz jamčevinu i Adamescu se od tada uspješno bori protiv izručenja u Bukurešt. No, još važnije, kako se može pročitati, Adamescu je paraleno s bitkom u kaznenom predmetu, pred arbitražnim vijećem u Washingtonu pokrenuo i arbitražu protiv Rumunjske u ime svoje nizozemske tvrtke, a arbitražni sud u Washingtonu, isti onaj koji je odbacio i hrvatsku tužbu u slučaju Ina-MOL, dao mu je za pravo i preporučio Rumunjskoj da povuče EUN protiv Adamescua.

Situacija koja u mnogo čemu ima poveznica sa slučajem direktora MOL-a Zsolta Hernádija postaje još aktualnija ako se uzmu u obzir najave s Todorićeva bloga iz kojih bi se dalo zaključiti da osim bitke u kaznenom postupku namjerava tužiti i RH zbog, kako on smatra, nacionalizacije Agrokora. U tome smjeru idu i informacije da je Todorić uz poznatog kaznenog odvjetnika u Londonu kontaktirao i jedno svjetski poznato odvjetničko društvo koje se bavi trgovačkim pravom i koje je zastupalo MOL u arbitraži protiv Hrvatske u Washingtonu.

Što ako je u Zürichu?

Posebna je priča, ako se takav razvoj događaja pokaže točnim, mogućnost da je za obranu od izručenja umjesto Londona Todorić odabrao Zürich. Švicarska, za raliku od Ujedinjenoga Kraljevstva (zasad), ne pripada Europskoj uniji i, premda je dio schengenskog sustava, ne pripada zemljama koje su u sustavu europskog uhidbenog naloga. Tu pak u obzir ulazi drugi akt kojim Hrvatska može tražiti uhićenje i ekstradiciju Todorića, a to je Interpolova crvena tjeralica. Za razliku od EUN-a, u pitanju je proces koji se do sada uvijek pokazivao sporijim i dugotrajnijim s obzirom na to da, za razliku od EUN-a, domaći sudovi ispituju i osnovanost krivnje, odnosno u ovome slučaju preostaju sve hrvatske optužbe protiv Todorića.

Izvor : Jutarnji.hr


KOMENTARI: