ODVJETNIK POJAŠNJAVA
Od rane zore u ponedjeljak policija na terenu provodi izvide u slučaju Agrokor te je zakucala na vrata kuća cijele plejade vodećih osoba koncerna iz vremena dok je njime upravljao Ivica Todorić, među kojima su Ljerka Puljić, Ivan Crnjac i Piruška Canjuga. Policija je bila i u Kulmerovim dvorima, ali nekadašnjeg velikog šefa Agrokora Ivicu Todorića nisu našli kod kuće

Kakva je konkretna zakonska procedura kada policija krene na teren u izvide i što se događa nakon što uslijede uhićenja, objasnio nam je poznati hrvatski odvjetnik Goran Mikuličić.

'Prije svega, potrebno je nabaviti nalog za pretragu prostorija. Nakon što je izdan policija s tim nalogom dolazi na mjesto događanja.

Policija je također dužna osigurati dva nepristrana svjedoka koji sudjeluju u pretrazi prostorija kao promatrači', kaže nam Mikuličić i dodaje da se tada nalog uruči osobi koja je vlasnik prostorija, a ako nje nema, može se ući u prostor i bez prisutnosti vlasnika, ali u prisutnosti dvojice neovisnih svjedoka uz predočenje naloga.

Ako kasnije u akciji dolazi do uhićenja, kao što se upravo događa u slučaju Agrokor, onda se osoba koja je uhićena najprije privede na Senjak, gdje policija ima svoje prostorije za zadržavanje.

Mikuličić nam objašnjava da policija u tom postupku, nakon uhićenja, može zadržati osobu i predati je policijskom nadzorniku. Potom se obavijesti, ako već nije obaviješten, državni odvjetnik koji tada odlučuje o tome hoće li predložiti da se protiv određene osobe odredi istražni zatvor.

'Takav prijedlog onda ide istražnom sucu koji odlučuje o tome može li i treba li se odrediti istražni zatvor ili ne. To se sve skupa događa u vrlo kratkim rokovima i nakon toga osoba koja je uhićena ima pravo žalbe…', navodi nam proceduru odvjetnik.

U istražnom zatvoru osoba može maksimalno biti zadržana i do 12 mjeseci bez podizanja optužnice, međutim Mikuličić kaže da su to iznimke.

'Istražni zatvor traje manje jer istraga traje manje. Nakon istražnog postupka, koji opet provodi DORH, odlučuje se hoće li se podignuti optužnica ili ne. Ako se podigne, onda se dostavlja nadležnom sudu koji povodom optužnice saziva tzv. optužno vijeće na kojem se ispituje je li optužnica zakonita ili nije. Ukoliko je zakonita, vijeće potvrđuje optužnicu i cijeli predmet se dostavlja raspravnom vijeću koje zakazuje pripremno ročište što odlučuje o tome koji će se dokazi provoditi, koji neće…', kaže nam Mikuličić.

Optuženik u ovoj fazi postupka može izaći na slobodu kada prestanu razlozi zbog kojih je određen istražni zatvor.

'Ako je istražni zatvor određen, na primjer, zbog opasnosti od bijega, onda se obično to može zamijeniti raspolaganjem jamstvom, a ako je zatvor određen jer postoji opasnost od toga da bi okrivljenik na slobodi mogao uništiti tragove koji su potrebni za daljnje dokazivanje ili utjecati na svjedoke, onda može izaći na slobodu kada ti razlozi prestanu, a to je nakon što su saslušani svi svjedoci i prikupljeni svi dokazi', navodi odvjetnik.

Treći razlog određivanja zatvora je, nastavlja, ako postoji opasnost da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti kazneno djelo. Jednom kad je određen takav razlog zadržavanja u pritvoru vrlo rijetko se opovrgava, za razliku od prva dva razloga.  

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI: