STRANI NOVINARI ZGROŽENI
Iz 'Centra za građansku hrabrost' stranim su novinarima detaljno obrazložili zašto su neki aspekti vjerskog odgoja u javnim školama opasni i štetni

Nakon što su brojni humanisti i aktivisti iz bivših jugoslavenskih republika upozorili da agresivno širenje vjerskog odgoja u javnim školama potkopava sekularni karakter tih država, strani novinari s interesom prate i stanje u Hrvatskoj. Nedavno su stoga, kontaktirali i 'Centar za građansku hrabrost', između ostalog, i kako bi provjerili jesu li doista točni podaci da se djecu na vjeronauku uči kako su ateisti odgajani bez Boga te su, stoga, spremni stvoriti nešto poput Auschwitza.

Iz 'Centra za građansku hrabrost' stranim su novinarima detaljno obrazložili zašto su neki aspekti vjerskog odgoja u javnim školama opasni i štetni. Upozorili su da je najveći problem širenje mržnje i netrpeljivosti prema drugima i drugačijima - od homoseksualaca, koje se uspoređuje s pedofilima, preko ljudi drugih nacionalnosti i drugih religija, pa do nevjernika.

'Iz iskustva najnovijih događanja znamo da se bez Boga i protiv Boga ne odgaja plemenite ljude, a često se odgaja takve koji su stvorili Oświęcim'

- U udžbeniku 'S Kristom u život', za 8. razred osnovne škole, mlade se vjernike, koji čine oko 86 posto učenika osnovnih škola, poučava da su ateisti ljudi koji su odgajani bez Boga te su stoga spremni stvoriti nešto (strašno) poput Auschwitza (a sve to usprkos činjenici da su Auschwitz koncipirali oni koji promiču ideju da Bog postoji). U udžbeniku se navodi kako su ateisti apsolutno
neprihvatljivi, te ih se etiketira kao egoistične budale čiji se broj treba postupno smanjivati, kroz nametanje kršćanskog vjerovanja, odnosno tzv. civilizacije ljubavi - piše Global Voices uz pojašnjenje da je Auschwitz bio dio mreže koncentracijskih logora koje su nacisti i fašisti koristili tijekom Drugog svjetskog rata, s ciljem istrebljenja neželjenih populacija u Europi, poput Židova, Roma, Slavena, kao i političkih protivnika, LGBT osoba i osoba s invaliditetom. Povijesni zapisi potvrđuju, navodi Global Voices, da je upravo većina članova tih režima javno tvrdila da pripadaju nekim vjerskim zajednicama, a ponekad su čak uživali i otvorenu podršku nekih svećenika.

Sporne dijelove iz udžbenika za vjerski odgoj Centar za građansku hrabrost objavio je i na svojoj Facebook stranici, a zbog interesa stranih medija, kontroverzne rečenice nekih lekcija iz vjeronauka koji se predaje u hrvatskim školama, preveli su i na engleski. Zanimljivo je, upozorili su iz Centra, da je jedna od lekcija o ateizmu iz hrvatskog udžbenika vjeronauka ilustrirana slikom 'Vrisak', a druga likom 'Anksioznost', Edvarda Muncha.

'Od bivših jugoslavenska republika Hrvatska je prva u javne škole uvela vjerski odgoj'

- Iako je vjeronauk predmet izborni, djeca nemaju alternativu – učenici koji ne pohađaju sate vjerskog odgoja moraju tako čekati, u praznim hodnicima ili školskoj knjižnici, dok nastava iz vjeronauka ne završi. No, zbog velikog pritiska vršnjaka, mnoga djeca ateista, kršćana pravoslavne vjeroispovijesti i muslimana, idu na vjeronauk te se uključuju i u sve druge vjerske aktivnosti, poput božićnih predstava. 'Centar za građansku hrabrost' stoga je, u više navrata, zahtijevao da se provedu obrazovne reforme - upozorava Global Voices.

No, od reformi niti ove godine nema ništa, pa će se nove generacije djece i dalje trovati teorijama kako su ateisti bezbožnici spremni činiti zlodjela.

Ne nazire se svjetlo na kraju tunela

Iako su, zbog spornih udžbenika za vjerski odgoj, iz 'Centra za građansku hrabrost' već u više navrata apelirali na nadležna tijela, o problemu se očitovala samo pučka pravobraniteljica za djecu koja je navela da 'ne može naređivati ni zabranjivati, niti se od nje očekuje stručna recenzija bilo kojeg sadržaja, pa tako ni sadržaja koji su na popisu obavezne lektire za osnovnu školu'.

O svemu je, još prije tri godine, obaviješteno i Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Hrvatska biskupska konferencija, no reakcija je izostala te ni do danas nije provedena nikakva reforma udžbenika ili nastavnog plana. Nova ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, koja je dužnost preuzela u lipnju 2017., u najnovijem intervjuu, objavljenom 2. kolovoza, izjavila je da pitanje vjerskog odgoja nije dio reformi koje će Ministarstvo provoditi.

Izvor: 100posto.hr

 


KOMENTARI: