MEGAUSPJEH
I hotelijeri i privatni smještaj produljili su sezonu i gosti više troše. No prosječna iskorištenost kapaciteta ‘80-ih je bila bolja

Socijalističke osamdesete ostale su zapamćene kao zlatno doba hrvatskog turizma iako su ondašnje sezone po mnogo čemu tek blijeda slika današnjih. Vrhunac je tih godina u broju noćenja zabilježen ‘86., kada ih je registrirano nešto više od 68,2 milijuna, dok je najviše turista bilo ‘87. Te je godine na hrvatskom Jadranu ugošćeno nekoliko stotina tisuća turista više nego sezonu prije, ukupno oko 10,5 milijuna. Danas turizam manje slavimo, sve češće kritiziramo zaboravljajući što bi bilo kad ga ne bi bilo. Štete od tog zasad nema, a najnoviji podaci pokazuju da se ovih dana brojem gostiju bližimo rezultatu kakav je 2015. zabilježen tijekom svih 12 mjeseci, dok je u noćenjima ta godina već prebačena. Naime, do prekjučer su naši domaćini ugostili nešto više od 13,8 milijuna turista, do kraja kolovoza preostao je još jedan intenzivni turistički tjedan i oko 14 milijuna iz 2015. je praktički nadohvat ruke. Noćenja je, pak, do 22. kolovoza ove godine ostvareno 77,1 milijun, što je 5,5 milijuna turističkih noćenja više nego u cijeloj 2015. godini.

Nikad izdašniji turizam donijet će i nikad više deviza. Sezona 2017. trebala bi lanjskih 8,6 milijardi eura prihoda od stranih gostiju povećati za novih osamstotinjak milijuna eura.

Potrošnja triput veća

Kako god, brojke o kakvima se, uza sve mane koje nalazimo modernom turizmu, osamdesetih ipak moglo samo sanjati.

– Neupitno je u čiju korist ide ukupna usporedba turizma sad i nekad. Hrvatska danas ima dobar turistički proizvod, on je bolji, kvalitetniji i skuplji nego prije rata. I hotelijeri i privatni smještaj uspjeli su produljiti sezonu, gosti više troše i od turizma više zarađujemo. Samo jedan podatak govori puno. Zbog kretanja inflacije i tečaja te promjene kvalitete usluga metodološki je vrlo zahtjevno uspoređivati cijene, no, recimo, strani hotelski gosti su 1989. godine na našoj obali u prosjeku dnevno trošili 40,6 američkih dolara. Već u 2014. prosječna je potrošnja povećana 3,5 puta i popela se na 140 dolara dnevno, a u međuvremenu su uređeni mnogi objekti i cijene su išle gore – kaže Neven Ivandić iz Instituta za turizam. S druge pak strane, ističe naš sugovornik, prema nekim su pojedinačnim parametrima osamdesete bile turistički relativno uspješnije.

– Prosječna iskorištenost turističkih kapaciteta tada je bila bolja, kralježnica domaćeg turizma, hoteli, radili su dulje, a povoljnija je bila i struktura smještaja. Dominirali su kampovi, a na hotele, koji zahvaljujući nabujalom zimmer freiu danas čine samo 13 posto smještajnih kapaciteta, potkraj osamdesetih otpadalo je 15 posto turističkih kreveta – kaže Ivandić.


Svu pažnju kraj morskih orgulja plijenila je prelijepa turistkinja...

Također, sredinom osamdesetih svaki je turistički krevet bio zauzet u prosjeku 83 dana, a još 2015. turistički su se domaćini morali zadovoljiti s prosječnom zauzetošču od samo 70 dana. Hoteli, koji ostvaruju ponajviše cijene, danas imaju samo desetak tisuća ležajeva više nego prije tri desetljeća, a jeftiniji obiteljski smještaj u međuvremenu je s nepunih 250.000 kreveta nabujao na više od pola milijuna i čini 55 posto svih kapaciteta domaćeg turizma.

Apartmanizacija i gužve

Brzorastući zimmer frei nekih je godina praktički progutao i ukupni rast domaćeg turizma. Primjerice, u godini koja je imala rast broja gostiju od sedam posto, a rast broja ležajeva u privatnom smještaju od šest posto, jasno je da se taj plus dobrim dijelom slio više u zimmer frei, a manje, recimo, u priželjkivano produljenje sezone. Mnogi taj omasovljeni obiteljski smještaj krive i općenito za masovnost u domaćem turizmu, no profesionalci sliku ipak vide malo drukčije.

– Kako odrediti koji su gosti višak? Za sve ne treba kriviti samo turizam. Gužve, koje se na trenutke uistinu čine nepodnošljivima u našim jadranskim mjestima, uglavnom su posljedica rasta nekomercijalnih vrsta smještaja. Apartmani se stalno grade, u njima se izmjenjuju vlasnici, familija, prijatelji, puni su cijelo ljeto, a na tome se ne gradi strateški cilj o porastu potrošnje – kaže jedan analitičar, koji smatra da gosti s kruzera također pridonose dojmu nepodnošljivih gužvi.

Kako god, novo vrijeme donosi nove izazove, a na turizmu je da ponudi i nova rješenja.

Izvor: Vecernji.hr


KOMENTARI: