GDJE ZAPINJE
Kad će i kako HDZ-ova Vlada ispuniti predizborno obećanje o otpisu duga tzv. blokiranih građana do iznosa prosječne mjesečne plaće? Ministar financija Zdravko Marić još u ožujku najavio je da će se otpis dogoditi 'u skorije vrijeme', i to kroz zakonsko rješenje. Tri mjeseca kasnije, stvar se zahuktava: predsjednica organizira nikad veći okrugli stol o blokiranima i umjesto predloženih izmjena Ovršnog zakona zalaže se za potpuno novo zakonsko rješenje, a isto čini i ministar Marić

HDZ-ova Vlada nesumnjivo namjerava pokušati riješiti problematiku 330.000 tisuća blokiranih građana s više od 42 milijarde kuna duga, što su razmjeri prema kojima je Hrvatska jedinstvena u svijetu. Problem blokiranih u Hrvatskoj, naime, odavno je nadrastao razinu osobnih ljudskih tragedija, mutiravši u golemi uteg za razvoj gospodarstva. Stoga su u Vladi opterećenoj neriješenim slučajevima Agrokor i Ina-Mol, netom uoči presude Arbitražnog suda o razgraničenju sa Slovenijom,  iz naftalina izvadili i davno obećani 'otpis duga'.

Ministar Marić još nije precizirao u koji će zakon umetnuti taj otpis, ali se kroz medije kao limit za otpis duga već plasirao iznos od 5.660 kuna - iako je prosječna plaća još u ožujku premašila 6.000 kuna. U posljednjoj takvoj izjavi, za RTL, Marić je rekao da 'sigurno treba promijeniti određene akte, zakonske ili podzakonske', a najavljuje i promjene Ovršnog zakona, koji se obično spominje u paketu s otpisom dugova. Neobično, ako se zna da je HDZ već dao zeleno svjetlo prijedlogu izmjena i dopuna Ovršnog zakona, koji je u 2. čitanju na dnevnom redu aktualne sjednice Sabora. 

Taj zakonski prijedlog Mosta usuglašen je s HDZ-om prije nego je premijer Andrej Plenković otkazao suradnju Mostovim ministrima, a jedna od ključnih novina tog zakonskog rješenja trebala je biti zabrana ovrhe jedine nekretnine.  To, međutim, nije čisti slučaj, iako HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i dalje izjavljuje da bi 'jedina nekretnina bila izuzeta od ovrhe'. Banke se, naime, u slučaju hipotekarnih kredita zaštićuju suglasnošću klijenata da će im se nekretnina ovršiti u slučaju nemogućnosti podmirenja duga. Odgovornost, dakle, u konačnici jest na dužniku koji daje suglasnost banci, ali treba imati na umu da je upravo hipotekarni kredit najčešće jedini način za kupnju prve i jedine nekretnine.

Rasprava tek na jesen?

Suočen s kritikama da se građanima opet mažu oči, saborski zastupnik Mosta Miroslav Šimić rekao je za tportal da je tezu prema kojoj se neće moći ovršiti jedina nekretnina prema javnosti komunicirao - HDZ. 'Most je točno objasnio da mi želimo zaštititi ljude na određeno vrijeme, bilo ostankom u predmetnoj nekretnini ili u nekoj drugoj koju će unajmiti država. Kod toga ostajemo u ovom prijedlogu zakona', kaže Šimić.


Travanjski prosvjed udruge Blokirani na Trgu svetog Marka

Podsjetimo, prijedlogom izmjena Ovršnog zakona određuje se da će u slučaju dobrovoljnog iseljenja iz jedine nekretnine država godinu i pol ovršeniku plaćati najamninu, i to u iznosu maksimalno devet prosječnih neto plaća - ali samo za tzv. socijalne slučajeve, po kriterijima centara za socijalnu skrb.

Iako je navedeno zakonsko rješenje usuglašeno između Mosta i HDZ-a, u dnevni red aktualne saborske sjednice ono je uvršteno kao 46. točka, što znači da bi rasprava mogla dočekati jesen. Šimić najavljuje da će Mostovi saborski zastupnici u srijedu održati konferenciju za novinare na kojoj će zatražiti da se o tom zakonskom rješenju raspravlja po hitnoj proceduri, već idućeg tjedna, a svakako do ljetne stanke koja počinje 15. srpnja.


Miroslav Šimić najavljuje da će Mostovi saborski zastupnici zatražiti da se o zakonskom rješenju raspravlja po hitnoj proceduri

'I ministar Bošnjaković sudjelovao je u izradi tog rješenja. Mi smo napravili najveći dio posla, a onda smo zajedno prošli kroz sve članke i ne vidim razloga za odugovlačenje', kazao je Šimić za tportal.

Revitalizirane najave o otpisu duga ne može komentirati jer o tome nema dovoljno informacija, no Most u svakom slučaju 'podržava sve ide u smjeru pomoći socijalno najugroženijim građanima'.

Miljenić: Usporavaju se rješenja i otežava situacija dužnicima

Orsat Miljenić, bivši SDP-ov ministar pravosuđa, napominje da se otpis duga ne može regulirati Ovršnim zakonom jer to nije ista tematika te najavljuje da će SDP imati amandmane na aktualni zakonski prijedlog u 2. čitanju.


Orsat Miljenić

'Primjerice, radi ubrzanja postupka, što je bitno za dužnike zbog kamata, mi smo bili stavili da u svim proceduralnim prigovorima odlučuje vijeće prvostupanjskog suda. Oni su to opet vratili na županijske sudove, što znači da će proći mjeseci za svaku takvu odluku, a to će usporiti i otežati situaciju za dužnike', navodi Miljenić, kako kaže, tek jedan problematičan aspekt predloženih izmjena Ovršnog zakona.   

Što se tiče otpisa duga, Miljenić podsjeća na to da je SDP-ova Vlada u mandatu premijera Zorana Milanovića već provela masovan otpis dugova za najsiromašnije. 'To nije ništa novo. Oni mogu ići tim tragom', konstatira Miljenić.

Upozorava da otpis duga u pravilu može biti samo dobrovoljan, jer 'ako država otpiše dugove u ime privatnog sektora, onda ćemo to mi svi platiti iz proračuna'. Kroz tužbe, naravno.

'Država se može odreći svog dijela kroz javna poduzeća i porezna potraživanja. I to je sve. Sve ostalo se mora dogovoriti s privatnim sektorom, jer ako sam ja vama dužan novac i meni država kaže da vam ne moram vratiti dug, onda ćete vi tužiti državu i dobiti taj novac od te iste države. Iako, u pregovorima s vjerovnicima država ima jedno jako sredstvo, a to je priznanje troška. Ako se banci ono čega se odrekla prizna kao trošak poslovanja, onda je banci svejedno - ona se može odreći potraživanja. Problem je samo u tome što se naše banke, koliko ja znam, onda nisu ničeg odrekle, nego su prodale dug', rekao je Miljenić.   

Goran Aleksić ima rješenje i za otpis dugova

Saborski zastupnik Goran Aleksić, član Stranke narodnog i građanskog aktivizma SNAGA, inače najpoznatiji po uspješnom djelovanju u Udruzi Franak, kaže da je jedan od najjednostavnijih mogućih mehanizama za otpis dugova ponuda otkupa duga dužnicima umjesto agencijama za naplatu, tj. utjerivačima dugova.


Goran Aleksić

'Recimo, banke i inače prodaju dugove za 20 posto vrijednosti kućama koje to otkupljuju i onda ih prodaju za 50 posto vrijednosti, zarađujući 150 posto na ono što su kupile. Bilo bi daleko bolje da se dužnicima ponudi tih 20 posto uz neku, ako je to moguće, realnu otplatu, a onima koji su u takvoj gabuli da baš nikako ne mogu vraćati dug - ne preostaje drugo nego oprostiti im dug. Za takvo rješenje potreban je konsenzus svih uključenih, ali ako se tako ne pristupi problemu, on se nikada neće riješiti', upozorava Aleksić.

On za tportal najavljuje da će također imati amandmane na prijedlog Ovršnog zakona u 2. čitanju, jer u njega nisu ušle odredbe koje je on predlagao tijekom saborske rasprave.

'Najvažniji je amandman kojim bi se spriječila ovrha jedne nekretnine u vlasništvu koja služi za stanovanje, ukoliko nekretnina nije opterećena hipotekom. Drugo, da se spriječi ovrha nekretnine koja je opterećena kreditom u kojem postoje nezakoniti ugovorni elementi. Treće, da se minimalni iznos za ovrhu nekretnine poveća na 50.000 kuna', nabraja Aleksić, dodajući da te tri ključne stvari mogu poboljšati situaciju dužnika.

Čini li mu se, kao sudioniku okruglog stola kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, da se stvari pomiču s mrtve točke?

'Ti i takvi okrugli stolovi kod predsjednika završavaju tako da predsjednik pokaže kako ima dobre namjere, pa i predsjednica ovaj puta ima dobre namjere, ali uglavnom sve završi na tome jer su njezine ovlasti ravne nuli', zaključuje Aleksić.

Predsjednica se, podsjetimo, založila za pripremu novog ovršnog zakona kako bi se 'omogućila ravnopravnost, zaštitilo najsiromašnije i vratilo povjerenje u pravosuđe'. Najava osnivanja radne skupine koja će se baviti ovom problematikom i činjenica da su na Pantovčaku tim povodom bila čak dva ministra - Zdravko Marić i Dražen Bošnjaković - signalizira da bi HDZ-ovci mogli minirati zakonsko rješenje u proceduri.

Miriam Kervatin, osnivačica Projekta Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku, koja je vodila raspravu u Uredu predsjednice, ocjenjuje za tportal da Ovršni zakon treba biti kratak, efektivan i izvršan.


Miriam Kervatin vodila je raspravu u Uredu predsjednice

'Ako nekom mafijašu ili tajkunu blokirate prljavi novac, treba regulirati da ta imovina bude blokirana do završetka pravomoćnog postupka, a ako se utvrdi krivnja da se imovina konficira. Hrvatska je pogriješila što je taj zakon pretvorila u dvije Biblije s nastavcima, a upravo pripremaju još jedan nastavak - vrlo opširan i konfuzan', upozorava Kervatin, pojašnjavajući da se u normalnim zemljama Ovršni zakon primjenjuje na mafijaše, a ne na stotine tisuća pristojnih domaćinstava. 

'Mijenjali su Ovršni zakon već 800 puta. Svaka pristojna zemlja, koja drži do sebe, ne bi više prihvaćala toliko izmjena. Ovaj zakon treba staviti van snage u smislu moratorija koji neće nikoga oštetiti, jer onaj tko žel provesti ovrhu može je u međuvrenenu provesti po parničnom postupku. Hajdemo onda sjesti, ako treba, šest mjeseci. Ako se mogao raditi zakon za branitelje godinu dana, onda hajdemo i sad formirati 50 radnih skupina ako treba - jer ovaj problem stvarno to zaslužuje', savjetuje Kervatin, napominjući da je posljednje tri godine u doticaju s očajnim ljudima koji su doslovce gladni.

Što se tiče otpisa duga, ona upozorava da je najavljeno rješenje na tragu onog SDP-ovog, 'koji je neslavno propao i od njega nije bilo nikakve koristi'. Zaključuje da je sramotno što ni ova Vlada ne donosi dugoročna strateška, kompleksna rješenja na osnovu studioznih analiza.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI: