Iako je u Hrvatskoj nezaposlenih nikad manje, problematično je što je među njima 87.107 “mladih” u naponu radne snage, od 20 do 39 godina.

Unatoč smanjenju nezaposlenosti te zahtjevima poslodavaca za uvoz radnika, potkraj travnja u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) imali smo čak 74.164 nezaposlene osobe u dobi od 15 do 34 godine. Broj nezaposlenih u toj dobi manji je za 22.671 u odnosu na travanj 2016. i bila bi to dobra vijest da se iza toga ne krije smanjenje nezaposlenosti i zbog iseljavanja. Iako je u Hrvatskoj nezaposlenih nikad manje, 204.316 građana, problematično je što je među njima 87.107 “mladih” u naponu radne snage, od 20 do 39 godina.

Najviše nezaposlenih mladih ima Splitsko-dalmatinska županija, no pitanje je jesu li oni nezaposleni glavninu godine jer mogu pristojno živjeti od rada u turističkoj sezoni i jer im obitelji dobro zarađaju od turizma pa nema potrebe da rade cijelu godinu.

Trendovi nezaposlenosti

Službene statistike u EU u mlade ubrajaju one u dobi od 15 do 24 godine, a Hrvatska mlade u dobi od 15 do 29 godina, no nas je u situaciji još nezaustavljenog egzodusa prije svega mladih ljudi zanimala nezaposlenost “mladih” sve do 39 godina jer se do te dobi ljudi najviše iseljavaju.

Iva Tomić s Ekonomskog instituta ističe da je broj nezaposlenih u dobi od 20 do 34 godine u travnju 2017. bio manji za 19.339 (22,4%) u odnosu na travanj 2016., a broj nezaposlenih od 20 do 39 godina u travnju 2017. je manji za 24.861 osobu (22,2%) u odnosu na travanj 2016. Ukupan broj nezaposlenih je potkraj travnja 2017. iznosio 204.316 i manji je, kaže, za 50.275 (19,7 %) u odnosu na travanj 2016. iz čega se vidi da kretanje broja nezaposlenih “mladih” slijedi trendove ukupne nezaposlenosti.

U pravilu odlaze mladi ljudi

– S obzirom na rekordno nizak broj registriranih nezaposlenih od hrvatske samostalnosti, moguće da se iza ovakvih trendova krije i iseljavanje, koje je dijelom ublažilo pritisak na burzu. Dodamo li tome činjenicu da se broj nezaposlenih do 34 ili 39 godina smanjuje nešto brže nego ukupan broj nezaposlenih, to dodatno potvrđuje pretpostavku da su se u pravilu iseljavali mladi s obiteljima. Puno je manja vjerojatnost da se među nezaposlenima kriju iseljenici koji se nisu odjavili, s obzirom na obvezu redovnog javljanja na burzu – kaže Tomić.

Najveći broj nezaposlenih u travnju 2017. bio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pa u Gradu Zagrebu, Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkaj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.     


KOMENTARI: