SUSTAV NA APARATIMA
Iako Hrvatska godišnje na zdravstvo ima na raspolaganju 23 milijarde kuna (oko 3,1 milijardu eura), ta sredstva nisu dostatna za normalno funkcioniranje sustava. Zdravstvo ima minus od oko osam milijardi kuna, a stalno bujanje dugova niti jedan ministar do sada nije uspio izliječiti.

O rješavanju hrvatskoga zdravstvenog duga govorio je doc. dr. Darijo Nakić, koji je preko povećanja cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja htio "umanjiti štetu", ali čovjek je dirnuo u "osinjak" i nije naišao na "plodno tlo" kod građana.

Hrvati su poznati po tome da bi htjeli imati sve, da bi htjeli imati mogućnost najboljeg i najkvalitetnijeg liječenja, ali da to, po mogućnosti ništa ne košta. Čim im netko spomene da bi dopunsko osiguranje moglo "narasti" sa 70 na 90 kuna mjesečno, oni bi na ulice, u nove izbore, ili rušenje ministra zdravstva, kome je takva ideja pala na pamet.

No, to ih ne sprječava da svi žele pregled MR-om ili MSCT-om, ali ako to treba platiti malo više, onda nije dobro i onda ministra treba smijeniti jer on ne zna što radi.

Amerikanci kao poučak

Ali bez (mnogo) novca nema ni modernog zdravstva.

Prije 30-ak godina, dok su liječnici pacijente pregledavali uz pomoć dodira ruku ili pritiska na trbuh, odnosno dok im je najbolja radiološka pretraga bio rentgen ili UZV, dakle u bivšoj Jugoslaviji, za zdravstvo se godišnje po stanovniku izdvajalo oko 400 američkih dolara, što bi danas bilo oko 370 eura.

Od tih vremena, prošlo je više od 30 godina i sada, znači više od 30 godina kasnije Hrvati za "SF" zdravstvo izdvajaju po glavi stanovnika oko 750 eura godišnje. Dakle, samo dva puta više, a koriste se uređajima koji poskupljuju preglede i do tko zna koliko puta više.

U SAD-u, primjerice, prije 30-ak godina, po glavi stanovnika odvajalo se 1000 američkih dolara, a danas ta "glavarina" iznosi osam tisuća dolara. Dakle, za slične pretrage koje se rade i u Hrvatskoj, Amerikanci plaćaju osam puta više u odnosu na "kameno doba zdravstva".

Idemo dalje. U Hrvatskoj već godinama, za zdravstvenu skrb godišnje po glavi stanovnika trošimo oko 750 eura po stanovniku, Slovenija po stanovniku na godišnjoj razini izdvaja 1500 eura, Češka oko 1100, Slovačka 970..., a Austrija i razvijenije europske zemlje od 4000 eura pa sve do šest-sedam tisuća eura. Manje od Hrvatske izdvajaju samo Bugarska, Poljska i Rumunjska.

I još nešto. Hrvatska je jedina država koja s porastom BDP-a ne povećava izdvajanja u zdravstvu. Istovremeno, medicinska oprema, lijekovi i materijali godišnje (umjetni kukovi, koljena...) poskupljuju i do osam posto.

Iz svega izrečenog, jasno se vidi da sustav, ovakav kakav jest, nije održiv. Doduše, dug u zdravstvu je još 2012. godine premašivao 11 milijardi kuna, ali je uslijedila takozvana sanacija zdravstva. "Ulupano" je zatim 6,5 milijardi kuna, ali ni to nije spasilo sustav.

Više nema vremena

- Moramo otvoriti dijalog o rješavanju ovoga velikog problema. U Saboru ćemo zasigurno otvoriti ovu temu. S izdvajanjem od 750 eura godišnje po glavi stanovnika ne možemo održati dostupnost i kvalitetu zdravstvenog sustava kakav je danas. Dakle, ako želimo kvalitetu, morat ćemo pronaći način da tu kvalitetu i platimo, odnosno da je imamo, ali da to ne osjeti sirotinja, nego da se zdravstvo financira iz onih izvora gdje ima prostora za financiranje.

Jedan od mogućih modela će biti i onaj koji su u svojoj zemlji primijenili i Slovenci, koji su svoj sustav dopunskog osiguranja "pretvorili" u osnovno osiguranje.

Vidjet ćemo sve modele koji će nam biti predloženi, usporedit ćemo se s onim zemljama u kojima je ovaj problem riješen i nadam se da ćemo donijeti rješenje, u prvom redu u interesu naših građana, a zatim i u interesu samog zdravstvenog sustava koje mora, u najmanjoj mjeri opstati ovakvo kakvo je sada - rekao nam je prof. dr. Milan Kujundžić, ministar zdravstva RH.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: