GUVERNER NA NOVOJ TV
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić gostovao je u srijedu u Dnevniku Nove TV te je odgovarao na pitanja o Agrokoru i ulozi HNB-a u kontroli njegova financiranja tijekom godina.

U nastavku donosimo transkript razgovora koji je s Vujčićem vodio Mislav Bago, a koji nam je ustupila Nova TV.

Čini se da je politika našla krivca. Jučer je potpredsjednica vlade Martina Dalić upozorila na regulatorna tijela, a danas i ministar Goran Marić govori o HNB-u direktno - da nisu nadzirali banke. Zašto niste bili predostrožniji, zašto niste bolje kontrolirali banke? Očito oni smatraju da ste vi krivac i to mi više liči na to da ćete vi biti prvi na odstrelu u ovoj situaciji kad netko treba odgovarati.

- Ne znam tko što misli, ali oni koji misle da je HNB odgovoran za nekakvo nenadgledanje situacije u bankovnom sustavu su na potpuno krivoj adresi. Naime, oni bi prvo trebali nešto naučiti, a onda i shvatiti da je HNB upravo onaj koji je zaslužan za to da ova sad situacija s koncernom Agrokor se nije prelila u sistemsku bankovnu krizu i u veću krizu i troškove, kako za hrvatske dobavljače, tako i za cjelokupno gospodarstvo.

A koja je onda prava adresa?

- Pa, to neka traže dalje.

Mislite da je politika kriva, i bankari i dobavljači...

- Gledajte, ovdje se radi o problemu koji je nastao u realnom sektoru. Znači, prvenstveno u poduzećima koja su u to bila uključena. Onaj dio koji se tiče HNB-a, a to su banke, smo mi rješavali. Znači, mi smo od 2012. godine, tijekom nadzornih kontrola banaka, ustanovili da se koncern Agrokor pojavljuje u smislu prevelike izloženosti banaka u nekoliko banaka. I počeli raditi rješenja, nalažući bankama da smanje svoju izloženost prema Agrokoru.

Da im ne daju kredite?

- Tako je. To znači da im više ne mogu davati kredite. Tada su počeli širiti krug onih koji, da tako kažem, nose novac u Agrokor, pa su to radile ne samo banke direktno, nego isto tako kreditirajući poduzeća, tvrtke itd.

Jeste li vi to mogli javno iznijeti u svojim izvješćima i na to upozoriti politiku?

- Ne, to je supervizorska tajna. Znači, mi radimo svoj posao i ne možemo nikada iznositi podatke o određenim bankama, kao ni o određenim poduzećima. To je zaštićeno supervizorskom tajnom, ali danas pričati da se nije znalo što se događa oko koncerna Agrokor... Tko u to vjeruje? Ta kolektivna amnezija je vrlo zanimljiva.

Vi hoćete reći da su svi sve znali, da zapravo Agrokor raste na nerealnim osnovama, a sad se svi prave nevini?

- Agrokor, dobavljači, banke, faktorinzi... Tko nije znao?

Pa i vi ste onda znali.

- Pa naravno, jer mi smo radili svoj posao. Mi smo ograničavali ono što je zadaća HNB-a - izloženost domaćih banaka prema onome što smo mi definirali kao rizik Agrokora. A to nije bio samo rizik Agrokora, nego se, u kasnijim fazama, sve više širio krug poduzeća koja smo mi stavljali pod rizik Agrokora i onda ograničavali mogućnost kreditiranja banaka i tih poduzeća, uključujući sve faktoringe. Mi smo sve faktoringe bili stavili pod rizik Agrokora i zabranili daljnje financiranje domaćih banaka.

Vi kažete da zahvaljujući vama mi danas imamo stabilne banke. U protivnom, mi bi danas imali bankrotirane banke.

- Apsolutno. Znači, danas je ukupan domaći rizik izloženosti Agrokora ispod 20 posto kapitala hrvatskih banaka. Da mi nismo odlučno poduzimali te akcije on bi danas bio 80 posto ili možda čak i više kapitala domaćih banaka na direktan ili indirektan način, što bi definitivno ugrozilo stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj i poduzeća, recimo ove dobavljače, dovelo u još veće probleme, jer bi oni imali još veće dugove. Ovako, ovim što smo mi radili, velik dio tog rizika je de facto izvan Hrvatske".

Otišlo je Rusima.

- Svim stranim kreditorima.

Očito su se financijska izvješća Agrokora i drugih tvrtki malo uljepšavala. I mi sad imamo gospodarski rast 3 posto statistički. No realno, on je vjerojatno manji.

- Pa ne. Ja bih rekao da je taj rast statistički, onako kako statistika prati, 3 posto. Međutim, pokazalo se da je dobar dio onoga što se događalo u tom krugu bio na dugu koji nije održiv. Ako se sjećate što sam pričao o Hrvatskoj do 2008. godine? Kada rastete na dugu, onda se u jednom trenutku prezadužite i taj dug postane neodrživ i onda se to počne urušavati.

Hoćete reći da je naš rast vrlo vjerojatno realno bio manji nego 3 posto?

- Taj dio rasta nije bio zdrav rast i sad će se to odraziti na budućem rastu

Dobro, ali kreditne agencije koje nas ocjenjuju kao državu, mogu nas zbog toga kazniti.

- Oni će vrlo pozorno promatrati što će se događati i na temelju toga će onda određivati svoj rejting.

Znači da nam je ova godina, godina stagnacije. Nikakvog rasta gospodarstva.

- To je prerano govoriti i kao što sam rekao, mi moramo još dobiti podatke. Sad ih tek imamo za prva dva mjeseca, kada se ovaj efekt Agrokora još ne vidi. Tek u podacima za ožujak i travanj ćemo vidjeti što će se događati, a ključno za utjecaj na rast gospodarstva ovisi što će se događati s Agrokorom sada, odnosno kakvo će restrukturiranje poduzeća i duga se odvijati.

15 mjeseci... Mislite li da je moguće spasiti Agrokor?

- Pa ja se iskreno nadam da je to moguće. Ja bih rekao čak, gledajući ekonomski, da je to moguće. Međutim, isto tako zbog komplicirane situacije tamo i nekih stvari koje sam čuo, ali nisam vidio, postoji značajan dio pravnih rizika.

Zastupnik Miro Bulj je podnio kaznenu prijavu protiv vas...

- A to je jedna dražesna osoba koja bi isto tako trebala malo proučiti što se događa prije nego što priča stvari koje... Ja ne znam kako bih uopće komentirao ako netko kaže da je guverner Vujčić odnio Todoriću 10 milijardi mjenica... To je takva besmislica da ne zaslužuje komentar.

Ali ćete vjerojatno surađivati ako vas budu zvali iz Državnog odvjetništva oko cijele te priče?

- Pa mi cijelo vrijeme surađujemo. Kao i s istražnim povjerenstvima. Dapače, bit će nam vrlo drago da pokažemo što smo radili zadnjih 5 godina, pogotovo zbog toga što nismo imali puno saveznika. Dapače, nisam vidio ni jednog saveznika dok smo mi to radili.

Kad se vama upalila lampica da ovo s Agrokorom postaje tempirana bomba?

- Ono što smo mi vidjeli je da se banke izlažu više od 25 posto kapitala. Čim se to dogodi nama se pale crvene lampice.

A kad je to bilo?

- Počelo je 2012., ali to je jedna dinamična priča.

A kad je bio vrhunac?

- To je dobro pitanje. Recimo prije jedno dvije godine, ali morao bih točno provjeriti podatke - zaključio je Vujčić.

Izvor : Jutarnji.hr


KOMENTARI: