Velik medijski prostor krizi u Agrokoru posvetio je francuski Le Monde koji je objavio članak pod naslovom "Hrvatska prepuštena sudbini prehrambenog diva Agrokor".

Autorica članka je Marie Charel.

S francuskog prevela Gordana Cuissot Labus.

Članak s dozvolom Le Mondea prenosimo u cijelosti:

"Hrvatska prepuštena sudbini prehrambenog diva Agrokor

Simbol hrvatskog kapitalizma, koncern je nagomilao dugove, posebice kod ruskih banaka. Njegov bi pad imao dramatične posljedice u regiji.

Ovo je pad jednog diva. Afera koja ima toliko brojne i dugačke poveznice koje tresu cijelu Hrvatsku a kraj se još ne nazire. Već nekoliko dana hrvatska vlada i vjerovnici povećavaju broj manevara kojima pokušavaju spasiti prehrambeno-poljoprivredni konglomerat. Agrokor, najveće privatno poduzeće u cijeloj zemlji, pred zidom je zbog financijskih teškoća.

Sveprisutno je, u vlasništvu ima poljoprivredna zemljišta i desetine poduzeća poput lanaca trgovina, grupa zapošljava 60.000 osoba na Balkanu, od čega 40.000 u Hrvatskoj, a predstavlja više od 13% nacionalnog bogatstva. 

"Njegov bi pad bio jednak stečaju Lehman Brothersa za našu zemlju", zabrinuta je Adelina Marini, glavna urednica portala Euinside.eu, stručnjakinja za europske poslove u Zagrebu. "Kad Agrokor kihne, Hrvatska se prehladi" često se uzbuđuje Davor Bernardić, šef opozicijske stranke socijal-demokrata (SDP).

U četvrtak 06. travnja, Sabor je usvojio zakon koji državi omogućuje da pritekne u pomoć velikim poduzećima u teškoćama, a koji već ima nadimak "lex Agrokor". Četiri dana prije toga, šest glavnih vjerovnika u zemlji - među kojima su i Sberbank i VTB, dvije banke pod kontrolom Kremlja - potpisale su sporazum o moratoriju kojim se  zamrzava dospjele povrate grupe, u cilju pokretanja pregovora o restrukturiranju. To bi trebalo potrajati mjesecima.

Prema hrvatskom tisku, dugovi Agrokora dosižu 6 milijardi eura. Stotine dobavljača koncerna, oslabljenih zbog neplaćanja, strahuju da će i na njih doći red. Te da će morati krenuti u masovna otpuštanja kako bi preživjeli.

Otkup  bivših socijalističkih monopolista

Dugo je vremena Agrokor bio simbolom uspjeha na Balkanu.
Jedna  success story  koju utjelovljuje njen osnivač, Ivica Todorić, pionir hrvatskog kapitalizma. Za njega je sve počelo 1976. godine, u jugoslavensko doba, onda kad je pokrenuo proizvodnju cvijeća.

"Krenuo sam od nule, kazuje on Financial Timesu 13. listopada 2013. Danonoćno sam se borio za svoju obitelj - ne za zaradu već za preživljavanje.". Todorić gradi svoju legendu. O self-made-manu koji je svoje carstvo sagradio od ničega.

Stvarnost je  malo manje ružičasta. Od same neovisnosti Hrvatske 1991., ovaj poslovni čovjek koristi privatizacijski val i uvećava broj kupovina:  poljoprivredna zemljišta, proizvođači mineralne vode, vina, sladoleda, lanaca supermarketa - čak i Konzum, vrlo popularan u zemlji - trgovine za prodaju alkohola... 
"Njegova tehnika: otkupiti bivše posrnule socijalističke monopoliste, modernizirati ih i održavati kapitalistički monopol" objašnjava  hrvatski sineast Dario Juričan u Gazdi , dokumentarcu   kojeg je o liku snimio 2016. godine. I sam Todorić to priznaje u jednoj televizijskoj reportaži iz 1999. godine: "Mi smo monopolisti."

Prekomjerno zaduživanje

Svakog puta, vlada i regulatorne vlasti u zemlji zatvaraju oči pred njegovim mišićavim metodama preuzimanja. Čovjek se smjestio u dvorac iznad Zagreba i imenovao svoje troje djece na ključna mjesta u grupi.

Kako bi nastavio s preuzimanjima, zadužuje se. Sve više i više, i to kod ruskih banaka, manje zahtjevnih što se tiče garancija kojima poduzeće jamči. U 2014. i 2016., Sberbank mu tako daje dvije posudbe od ukupno 950 milijuna eura. Zahvaljujući tome, 2014. preuzima Merkator, vodećeg slovenskog distributera, za 1,3 milijarde eura. 

Ali vjetar se okreće. Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju 2013. izlaže njegove supermarkete konkurenciji njemačkih lanaca. K tome ide i recesija tijekom šest godina (od 2008. do 2014.) u koju zemlja upada sa svojih 4,2 milijuna stanovnika, kao posljedica financijske krize. Carstvo koje je Todorić sagradio počinje pucati. 

"Poteškoće Agrokora reprezentativne su za problem prezaduženosti brojnih poduzeća u regiji", objašnjava Gunter Deuber, glavni ekonomist Reiffeisen Bank International AG, u Beču. "Metode i primjer  Ivice Todorića  potpuno ilustriraju  dogovorni kapitalizam koji kao gangrena izjeda našu zemlju od '90.-tih godina.",  revoltiran je Siniša Hajdaš Dončić, ekonomist i član socijal-demokratske stranke.

Za vladu, utakmica je neizvjesna 

Istina je da ima više zbunjujućih elemenata  u ovoj sapunici koji mogu dosta toga uzburkati.  Početkom godine, vlada nije reagirala kad je nekoliko međunarodnih agencija za kreditni rejting snizilo ocjenu grupe.  Povlačeći zvono za uzbunu, Moody's je 15. veljače  izrazio zabrinutost glede "nedostatka transparentnosti računa u nekim područjima". 

Između ostalog je ministar financija Zdravko Marić, a sudjeluje u pregovorima između vlade i  vjerovnika kako bi se poduprlo grupu,  bio izvršni direktor za strategiju i kapitalna tržišta Agrokora između 2012. i 2016. godine. "Gospodin Marić je školski primjer iz područja sukoba interesa", prokazuje Duje Prkut, stručnjak za borbu protiv korupcije u GONGu, nevladine udruge iz Zagreba. "To baca sumnju na sve mjere koje je donio od svog dolaska, poput porezne reforme, a koje su se pokazale povoljnima za Agrokor."

Lokalni mediji smatraju zabrinjavajućim da bi Moskva posredstvom Sberbanke, mogla iskoristiti situaciju kako bi povećala utjecaj u grupi. A time i svoj utjecaj u Hrvatskoj.
"Agrokor ima u vlasništvu Tisak, glavni lanac za prodaju tiskovina  u zemlji", podsjeća gospođa Marini.

Za vladu desnog centra, utakmica je neizvjesna. Sa javnim dugom koji prelazi 85 % BDP-a, ona si teško može dozvoliti da sama ubacuje novac. "Istovremeno mora izbjeći da Agrokorove teškoće prouzroče domino-efekt na podružnice, treba zaštititi zaposlenike dobavljača i umiriti međunarodne investitore" zaključuje gospođa Marini. A Hrvati se pak, pitaju što će biti s gospodinom Todorićem, koji je vrlo samozatajan već neko vrijeme."

Izvorni tekst na francuskom možete pročitati OVDJE.

Izvor: N1


KOMENTARI: