Složili su se meteorološki uvjeti kritičnom momentu i tada se dogodila se tragedija. Dosta sam puta bio na požaru kada su se dogodilo takav ili sličan tip požara, samo imali smo tu sreću da nismo bili na krivom mjestu u krivo vrijeme - komentirao nam je Sanader okolosti uslijed kojih se dogodila kornatska tragedija

Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader dao je svoj prvi intervju za Dalmacija Danas. Komentirao nam je nadolazeću protupožarnu sezonu, nadolazeću 10. obljetnicu kornatske tragedije, problem nesavjesnog spaljivanja korova i ostale aktualne vatrogasne teme.

Pred nama je još jedna požarna sezona. Je li sve spremno?

– Vatrogasci su uvijek spremni za akciju. Ne gore samo požari otvorenog tipa, što je specifično za topliji dio godine, nego i požari objekata, kuća… Vidjeli ste nedavno na Braču jedan takav. Specifičan je i ovaj zimski dio, sušniji, kada mi uvijek u drugi, treći, četvrti mjesec imamo velik broj požara jer ljudi pripremaju polja za nove usjeve, nepažljivi su prilikom paljenja vatre, pa dođe do požara.

Zadnjih mjesec dana velik broj požara je na šibenskom području. O čemu se radi?

– Velikim dijelom se radi o neoprezu, ali već velikim dijelom sumnjamo na podmetanja. Nije normalno da požari počinju simultano noću. To ne može biti slučajno.

Ove godine bilježimo desetu obljetnicu kornatske tragedije. Ta tragedije odnijela je ljudske živote i duboku potresla Hrvatsku. Cijeli slučaj ukazao je i na nered u radu dobrovoljnih vatrogasnih društava. Jesu li se stvari promijenile na bolje ovih deset godina?

– Promijenilo se puno toga. Maloljetnici ne idu na požare. Kada sam bio klinac išao sam na požar sa 16 godina. Davne 1977. godine išao sam na manje šumske požare. Što se tiče kornatske tragedije i tadašnjeg požara, on u početnom dijelu nije bio opasna. Međutim, tada su se složile prirodni, meteorološki uvjeti i nastala je katastrofa.

I danas postoje oni koji vjeruju da je tu bilo nečega više od prirodnih uvjeta. Neki idu toliko daleko da spominju odbačene NATO-ove bombe…

– Vatrogasac sam 40 godina. Od toga sam 25 godina bio zapovjednik DVD-a, 6 godina županijski zapovjednik i imam 1000 požara iza sebe. Po mom mišljenju, a viši sam vatrogasni časnik, dajem sebi za pravo reći da tu nema mjestu teorijama zavjera. Složili su se meteorološki uvjeti kritičnom momentu i tada se dogodila se tragedija. Dosta sam puta bio na požaru kada su se dogodilo takav ili sličan tip požara, samo imali smo tu sreću da nismo bili na krivom mjestu u krivo vrijeme.

Mještani Krila u općini Dugi Rat muku muče sa stalnim paljenjem vatre od strane dijela brodara, a sve to otrovnim dimovima ugrožava vatrogasce i lokalno stanovništvo. Smiju li vatrogasci izlaziti na takve intervencije?

– Vatrogasci moraju gasiti požar. I požar običnog kontejnera može biti opasan ako neka budala u njega ostavi kakvu eksplozivnu napravu. Svaki požar može biti opasan po život vatrogasaca. Zato to i je jedno od najrizičnijih zanimanja, uz pirotehničko. Mi požare moramo gasiti, ali od policije i ostalih moramo tražiti sankcioniranje odgovornih.

Jesu li vam poznati primjeri neisplate honorara za dežurstva u vatrogasnim društvima. Primjerice, DVD Žrnovnica ima veliki problem s Gradom Splitom. Jeste li upoznati s time?

– Nažalost, DVD i Vatrogasna zajednica Splita morali su krenuti s ovrhom jer Grad Split nije želio ispuniti svoju zakonsku obvezu. To nije normalno jer postoje zakon i pravne procedure. Ljudi su dvije godine bili na rubu egzistencije, ali su ovrhom lani sve to uspjeli naplatiti.

Naši kanaderi povremeno pomažu gašenju požara u susjednim zemljama, a ove zime bili su čak u Izraelu. Dio javnosti zbog toga je zadovoljan, a dio negoduje. Što bi im poručili?

– I Hrvatskoj su dolazili strani kanaderi kada nam je to trebalo, primjerice talijanski. Mi smo išli u Grčku, Italiju… i osobno sam za to i dalje pomažemo. Kada pomognete onda možete tražiti pomoć od drugih. Postoji europska solidarnost vatrogasaca.

Hoće li se širiti broj zaposlenih u JVP Split, s obzirom na to da znamo da je broj zaposlenih manji nego bi ih Split trebao imati s obzirom na broj stanovnika?

– U jednom kritičnom trenutku je taj broj smanjen, kada su se neki pravili važni i htjeli spašavati proračun pa su smanjili broj ljudi. Mislim da će se dobiti bitka da se vrati broj onaj koji nam je potreban i da se konačno izjednačimo s hrvatskim prosjekom.

Izvor : Dalmacija Danas


KOMENTARI: