UDRI PO DŽEPU
Od početka 2018. komunalnu naknadu zamijenit će porez na nekretnine. Ovog puta sasvim je izvjesno da će se to i dogoditi i očito se neće odustati od uvođenja ovoga nameta kao što su to radile Milanovićeve, i još ranije - Sanaderove vlasti. One su, naime, takav porez spominjale, ali ga nisu imale hrabrosti uvesti, no Bruxelles je svih ovih godina to stalno tražio od Zagreba, pa je konačno pronađen praktičan model po kojem će se plaćati porez koji se odavno razrezuje u većini država EU-a.

Znate, dakle, da će uplatnicu za komunalnu naknadu zamijeniti ona na kojoj piše - porez na nekretnine; znate i to da će vam je naplaćivati poreznici; država, a ne gradska administracija, što znači da ćete teško izmaknuti poreznim škarama - no, otvara se pitanje što će biti s onima čiji su objekti nelegalni i koji kao takvi komunalnu naknadu i danas ne plaćaju?

Bez papira

- Plaćat će svi, bez obzira na to jesu li gradili s dozvolama ili ne! Sva je odgovornost na jedinicama lokalne uprave i samouprave, koje su nam dužne dostaviti točne evidencije objekata na svojem području, a opet, njima je u interesu da te evidencije budu precizne i obuhvate sve objekte jer prihodi od tog poreza ostaju isključivo lokalnim zajednicama - kaže ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević, i podsjeća da će se u početku porez na nekretnine uvesti svim vlasnicima nekretnina bez obzira na njihovu vrijednost, no s vremenom će se ona procjenjivati od objekta do objekta, pa će oni koji imaju bolje kuće, stanove ili građevinska zemljišta, logično, plaćati više.

- Također, moja je ideja da onima koji su gradili bez dozvola, a nisu pokrenuli proces legalizacije ili im se objekti ne mogu legalizirati jer ne udovaljavaju zakonskim uvjetima, udarimo i do pet puta veći porez, no to još moramo ozbiljno raspraviti i razraditi s Ministarstvom financija. Takvo što bi se primjenjivalo od 2020. godine, jer ćemo do tada utvrditi točne kriterije prema kojima će se oporezovati nekretnine. To bi bila i snažna poruka građanima da nije pametno graditi bez dozvola ili mimo njih - veli ministar Kuščević.

Plaća sirotinja

Je li moguće da će i ovoga puta državi, odnosno gradovima i općinama, divlji graditelji pobjeći "ispod radara"?

- Slušajte, uvijek je moguće da bude i takvih, ali mi ćemo napraviti sve da se to ne dogodi. Mi smo dužni do 31. ožujka 2018. dostaviti državnim službama rješenja na temelju kojih bi se onda razrezao porez na nekretnine, no nastojat ćemo to napraviti i ranije kako bismo mogli porez naplaćivati već od samog početka iduće godine jer su nam to vrlo značajna sredstva na koja računamo - kaže Ljiljana Vučetić, pročelnica za proračun i financije Grada Splita, i dodaje da su jedinice lokalne uprave posljednjih godina, zbog provedenih poreznih reformi, ostavljene bez dobrog dijela prihoda, pa im se na ovaj način nastoje kompenzirati ti gubici. Grad Split u visokom postotku naplaćuje komunalnu naknadu od fizičkih osoba.

- Taj vam je postotak i do devedeset posto, gledajući ukupnu naplatu, a za tekuću godinu se kreće negdje od osamdeset do osamdeset i pet posto. Recimo, od 120 milijuna kuna, mi naplatimo oko 105 milijuna, a rezultati su sve bolji iz razloga što smo od 2012. krenuli s ovrhama. Ono što ohrabruje, jest da se broj tih ovrha iz godine u godinu smanjuje, a naplata je sve bolja - kaže Ljiljana Vučetić i konstatira da su najredovitiji platiše obično ljudi s manjim primanjima.

"Znate kako se kaže, uvijek plati sirotinja; jer što su ljudi bogatiji, više nastoje izbjeći plaćanje, a takvi onda obično dobro poznaju zakone i rokove zastare. No, i njima smo doskočili na način da im kontinuirano šaljemo opomene i ovrhe. Istina je da naplata puno teže ide kod pravnih osoba, naročito ako su tvrtke u stečaju ili prolaze predstečajnu nagodbu, pa nemaju dovoljno sredstava na računu ni imovine, no i tu se situacija popravlja."

Kako divlji graditelji ne posustaju, pitamo Ljiljanu Vučetić, na koji će način "financi" od takvih naplatiti porez na nekretnine, a za račun općina i gradova kojima će taj prihod u proračunu biti od izuzetnog značaja.

Nalij taracu

- Tri gradska odjela: za komunalu, financije i informatiku djeluju koordinirano. Mi već imamo dobru bazu objekata, a sada ćemo je dodatno ažurirati podacima koje dobijemo od Ministarstva graditeljstva, u vezi s objektima koji prolaze legalizaciju, i Katastra. Najmanji problem imamo s novogradnjama, jer tu nam investitori već dostavljaju sve potrebne podatke o vlasnicima stanova. Osim toga, na adrese građana stići će obrasci koje će morati popuniti, za nekretnine čiji su vlasnici.

Sve se, dakle, radi u hodu, objedinjuju se evidencije kojima raspolaže država i Grad, pa vjerujem da će baš svi biti obuhvaćeni porezom na nekretnine, jer svatko vam danas ima adresu, svaki objekt ima barem nešto po čemu ga možemo pronaći. Vodovod je u vlasništvu grada, i eto još jednog načina da dođemo do vlasnika objekata. Iste podatke možemo dobiti i od HEP-a. S vremenom ćemo tu evidenciju objekata na području Splita u potpunosti formirati - uvjerena je Ljiljana Vučetić.

No, jedno su evidencije i računalne baze u Zagrebu ili Banovini, a drugo stvarnost. Naš je "čova" spreman "nalit taracu" preko noći, i eto ti novog objekta izvan sustava i poruke onima koji se drže zakona: "A vi plaćajte kad ste blesavi."

- I o tome se razmišljalo. Plan je da gradski komunalci, po određenom hodogramu, obilaze gradske četvrti i popisuju objekte, i to jedan po jedan, pa ćemo tako saznati i točne podatke o datumu njihove gradnje. Vjerujte, sve ćemo s vremenom popisati i nitko nam neće umaknuti - poručuje Vučetić.


Zarada 2,4 milijarde kuna

U Hrvatskoj, koja se nalazi u top deset zemalja svijeta po nekretninama po glavi stanovnika, građani raspolažu čak s 2,2 milijuna stanova i kuća! Vlada procjenjuje da će im porez na nekretnine donijeti oko 2,4 milijarde kuna, kojima će baratati županije, gradovi i općine, a ta sredstva čine oko deset posto od ukupnih proračunskih sredstava kojima raspolažu jedinice lokalne uprave i samouprave.

Ministar Kuščević kaže da nije poznat točan broj nelegalnih objekata u Hrvatskoj, ali će se do njega sigurno doći kad zaživi porez na nekretnine i bude usvojen zakon i podzakonski akti koji će ga regulirati.


Plati i za garažu

Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici nekretnina: stambenog, poslovnog i garažnog prostora te građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, kao i neizgrađenog građevnog zemljišta.

Komunalna naknada određuje se u skladu sa Zakonom i Odlukom o komunalnoj naknadi koju donose jedinice lokalne samouprave. Komunalnu naknadu od 1. 1. 2018. zamijenit će porez na nekretnine i tom logikom obuhvatiti sve gore navedene skupine obveznika.

One koji nisu legalizirali objekte čekaju iznimno velika davanja

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: