PODACI DZS-A
Jedine dvije županije na Jadranu koje su lani zabilježile manji prihod u svojim lukama nautičkog turizma od oko 2, odnosno od 8,4 posto su Istarska i Primorsko-goranska županija s prihodima od 111,2 milijuna kuna, odnosno 101,5 milijuna

Morske luke nautičkog turizma u Hrvatskoj prošle su godine ukupno ostvarile 769 milijuna kuna prihoda, 2 posto više nego u 2015., od čega se najviše, 539,2 milijuna kuna, odnosi na prihode od iznajmljivanja vezova, koji su porasli 4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Od ukupno 139 luka nautičkog turizma obuhvaćenih istraživanjem DZS-a, marina je 71, od čega 13 suhih, a 68 ostalih luka nautičkog turizma. Ukupna površina akvatorija svih tih luka je nešto veća od 3,7 milijuna metara četvornih, dok je u svima njima nešto malo više od 17,4 tisuće vezova.

Osim rasta ukupno ostvarenog prihoda te onog od iznajmljivanja vezova, luke nautičkog turizma prošle su godine za 5,3 posto povećale i prihode od servisnih usluga, na 60,2 milijuna kuna, dok su im ostali prihodi od 169,5 milijuna kuna manji za 4,2 posto u odnosu na 2015.

Među šest jadranskih županija, najveći prihod prošle godine od 202,2 milijuna kuna ili 3,7 posto viši nego u 2015., ostvaren je u nautičkim lukama Šibensko-kninske županije, koju s otprilike 159 milijuna kuna prihoda slijede luke u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, koje su time u plusu od 3, odnosno 9 posto.

Takav porast prihoda u lukama nautičkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji ujedno je i najveći među svim županijama, a nešto veći porast tog prihoda od prosjeka ili za 5,4 posto u odnosu na 2015. imale su još luke u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s lanjskih 35,2 milijuna kuna prihoda.

Jedine dvije županije na Jadranu koje su lani zabilježile manji prihod u svojim lukama nautičkog turizma od oko 2, odnosno od 8,4 posto su Istarska i Primorsko-goranska županija s prihodima od 111,2 milijuna kuna, odnosno 101,5 milijuna.

Podaci DZS-a pokazuju i da je u svim lukama nautičkog turizma zadnjeg dana 2016. na stalnom vezu bilo 13,4 tisuće plovila ili 0,2 posto više nego na kraju 2015., pri čemu se za najviše plovila, 87,6 posto ili 11,7 tisuća koristio vez u moru, što je porast od 2,3 posto.

Preostalih nešto malo više od 1.600 plovila koristilo je mjesto na kopnu, što je 13 posto manje nego u 2015.

Prema vrsti plovila, najviše je na stalnom vezu u moru bilo jahti na jedra, blizu šest tisuća, dok je motornih jahti bilo oko 5.600, a ostalih plovila 280, dok je prema zastavi plovila na stalnom vezu u moru bilo najviše plovila iz Hrvatske, 43 posto, te Austrije, 17 posto, i Njemačke, 16 posto.

Pod zastavama te tri zemlje bilo je na stalnom vezu i više plovila nego u 2015., a veliki porasti iznad 10 pa i do 100 posto, iako na maloj bazi, zabilježeni su s plovilima pod zastavama Finske, Francuske, Grčke, Rusije, Švedske, Švicarske i UK.

U tranzitu je, pak, prošle godine kroz luke nautičkog turizma prošlo ukupno 198,1 tisuća plovila, što je 8,6 posto više nego u godini prije, a među njima najviše su se, 65,7 posto, vezom u moru koristile jahte na jedra.

I u tranzitu je najviše plovila, 45,6 posto, bilo pod zastavom Hrvatske, potom Italije, 16,3 posto, Njemačke, 12,3 posto, Austrije, 8,4 posto, i Slovenije, 3,7 posto.  

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI: