Nije novo ni prvi put da je Hrvatska po podacima Eurostata ispala vodeća po izdvajanjima za zakonodavnu i izvršnu vlast. Tako su nas, prema podacima koje je prošlog tjedna objavio Eurostat, europski statistički ured, koštali preklani 16,2 milijarde kuna ili 4,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najviša razina u cijeloj Uniji. Prosjek EU-a je bio 1,9 posto. U cijeloj Uniji pretprošle godine se potrošilo 281 milijardu eura na ove organe vlasti.

Prije gotovo dvije godine Eurostat je bio objavio izvješće prema kojem je i onda Hrvatska bila vodeća po izdvajanju za zakonodavnu i izvršnu vlast, za Vladu i Sabor, od 4,6 posto BDP-a. Tada su iz Državnog zavoda za statistiku bili kazali da se radi o funkcionalnoj klasifikaciji troškova koja se još razvija i da izvršnoj i zakonodavnoj vlasti pripadaju Sabor, Ministarstvo financija, Ministarstvo vanjskih poslova i Državno izborno povjerenstvo sa značajnim izdacima za zaposlene i velikim materijalnim troškovima.

U 16,2 milijarde kuna po Eurostatovu objašnjenju, ulaze plaće u bruto iznosima, zajedno s troškovima s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost. Tih 4,8 posto našeg BDP-a troška za zakonodavnu i izvršnu vlast, svrstava nas na vodeću poziciju u cijelom EU-u. Slijedi nas Cipar koji izdvaja 4,2 posto svojeg BDP-a na zakonodavnu i izvršnu vlast, Mađarska s 3,9 posto te Slovačka koja troši 3,3 posto svog BDP-a.

Najmanje od svog bruto domaćeg proizvoda u cijeloj Uniji na svoje zakonodavne i izvršne institucije troše Irci, samo 0,9 posto, druga je Velika Britanija s 1,1 posto BDP-a, a treća Finska koja na zakonodavnu i izvršnu vlast troši 1,6 posto svojeg BDP-a.

Kompletni javni servis, skup u koji se ubrajaju troškovi zakonodavne i izvršne vlasti, skup nam je i stoji 30,5 milijardi kuna, što je 9,1 posto BDP-a. Opet smo iznad europskog prosjeka što iznosi 6,2 posto, ali nismo najgori. Više svog BDP-a troši Cipar i to 10,2 posto te Grci 9,9 posto.

Hrvatska od devet posto bruto domaćeg proizvoda koji odvaja za javni servis iz te mase za zdravstvo izdvaja 6,6 posto BDP-a, dok je europski prosjek 7,2 posto, za socijalnu zaštitu 15,1 posto, a europski je prosjek 19,2 posto, za javni red i sigurnost 2,2 posto BDP-a, a europski je prosjek 1,8 posto...

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: