I U KRIZI BROJ BOGATAŠA RASTE
Novost je, međutim, da se bogaćenje osoba u Hrvatskoj malo usporava, jer Knight Frank procjenjuje kako će broj milijunaša u sljedećem desetljeću porasti za samo 10 posto

Broj bogatih ljudi u Hrvatskoj neprekidno raste, a usporedo se povećavaju imovinske i socijalne nejednakosti. Prošle godine naša je zemlja dobila 500 novih milijunaša, ljudi čije bogatstvo prelazi vrijednost od milijun dolara, ili sedam milijuna kuna. Sada ima ukupno 11.900 »dolarskih« milijunaša, što je četiri posto više nego 2015. godine. Broj takvih milijunaša u Hrvatskoj danas je 30 posto veći nego prije deset godina, prema godišnjem izvješću londonske konzultantske kuće Knight Frank.

Novost je, međutim, da se bogaćenje osoba u Hrvatskoj malo usporava, jer Knight Frank procjenjuje kako će broj milijunaša u sljedećem desetljeću porasti za samo 10 posto. Primjerice, broj ultramilijunaša – osoba s imovinom većom od 30 milijuna dolara, odnosno 210 milijuna kuna – već drugu godinu za redom zadržava se na njih 120. Također, Hrvatska ima 11 osoba s imovinom većom od 100 milijuna dolara, ali broj tih stomilijunaša već dvije godine ne raste.

Istodobno, u svijetu se broj ultramilijunaša, osoba »težih« od 30 milijuna dolara, prošle godine povećao za njih 6.340 i narastao na 193.490 osoba, što je 42 posto više nego prije deset godina, procjenjuje londonska kuća. U Europi, koja je prošlo desetljeće uglavnom provela u ekonomskoj krizi, broj ultramilijunaša povećao se za »samo« 17 posto, a u Hrvatskoj za 33 posto. To znači da je broj ultramilijunaša u Hrvatskoj u prošlom desetljeću rastao dvostruko brže od europskog prosjeka – iako je hrvatsko gospodarstvo u međuvremenu oslabilo, a bruto domaći proizvod je za nekoliko postotaka niži nego prije 10 godina. Hrvatske vlasti u tom su razdoblju snižavale javnu potrošnju i stegnule remen većini stanovništva.

Politički prevrati

Najbogatiji diljem svijeta sve su zabrinutiji, tvrdi Knight Frank. Prema rezultatima ankete koju je londonska kuća provela među 900 bankara i menadžera, a koji upravljaju imovinom 10 tisuća bogatih ljudi u svijetu, najveća briga bogatih je »kako očuvati bogatstvo« i prenijeti ga na nasljednike. Naime, u strahu su da će morati platiti porez i da će nasljednici »protratiti bogatstvo«.

Samo tri posto imućnih zabrinuto je pitanjem hoće li ih javnost smatrati »odgovornim građanima svijeta«. Kad se postavi pitanje kamo će uložiti bogatstvo, kriterij filantropije također je na dnu njihove ljestvice, prema spomenutoj anketi. Međutim, među imućnim ljudima puno je pozitivnih primjera koji znatan dio bogatstva daju za humanitarne i ostale društvene svrhe.

Bogati se sve više boje socijalnih i političkih prevrata, zbog rasta populizma na Zapadu. Strahuju i od otmice njihove djece, osobito u Latinskoj Americi i Rusiji, pa sve više kupuju privatne zrakoplove, prema Knight Franku. U posljednje vrijeme počeli su napuštati Europu, tražeći sigurnija utočišta za sebe i imovinu.

Bogati napuštaju EU

Primjerice, iz Francuske se lani odselilo više od 10 tisuća milijunaša, iz Italije šest tisuća. Grčku je napustilo njih tri tisuće, a Španjolsku dvije tisuće milijunaša. Iz Pariza je prošle godine otišlo oko 7.000 milijunaša, a iz Rima njih 5.000. Najprivlačnije utočište bogatih ljudi u svijetu trenutačno je Australija. Samo u Sydney, Melbourne i Perth lani se doselilo oko 8.000 milijunaša, procjenjuje londonska kuća. Među popularnim utočištima ističu se i američki Seattle te kanadski Vancouver, a u Europi je najprivlačniji London, unatoč tome što je Britanija odlučila napustiti EU.

Rastuće imovinske nejednakosti postale su najveći svjetski problem, ocijenila je najbogatija svjetska elita, koja se svake godine u siječnju redovito sastaje u švicarskom Davosu na zasjedanju Svjetskog gospodarskog foruma. Nejednakosti su glavna prijetnja napretku zemalja i gospodarstava, uočili su još početkom 2014. godine. U međuvremenu, političari i najbogatiji ljudi ništa nisu poduzeli da se nejednakosti smanje, pa ni na sastanku ove godine. Prema pisanju New York Timesa, nisu predložili nikakve promjene koje bi dovele u pitanje interese bogatih.

– Stoga nije vjerojatno da će populistička pobuna u svijetu izgubiti zamah, smatra taj američki list. Znakovito je da su »populističke pobune« lani izbile u Britaniji (Brexit) i SAD-u, gdje su nezadovoljni birači izabrali Donalda Trumpa za predsjednika. Ove godine očekuje se jačanje »pobunjenika« na skorim izborima u Nizozemskoj i Francuskoj.

Kritike Oxfama

U imovinu milijunaša Knight Frank ubraja kuće, nekretnine, dionice i druge vrijednosne papire, zlato, umjetničke kolekcije, zrakoplove, jahte, vino, satove i ostale predmete. U imovinu ne ubraja kuću u kojoj stanuju. Procjenom bogatstva pojedinaca bave se i mnogi drugi u svijetu, primjerice časopis Forbes. Međutim, Forbes u procjeni imovine bogatih ljudi težište stavlja na njihovo vlasništvo nad poduzećima, odnosno dionicama. Zbog različitih metoda, Forbes je zaključio da Hrvatska ima pet osoba s bogatstvom većim od 100 milijuna dolara, a Knight Frank našao je 11 stomilijunaša.

Prema britanskoj humanitarnoj organizaciji Oxfam, nejednakosti dramatično rastu u cijelom svijetu. Jedan posto najbogatijih ljudi posjeduje otprilike isto kao i 99 posto čovječanstva. Osmorica najbogatijih ljudi u svijetu imaju veću imovinu od siromašnije polovine čovječanstva, odnosno od 3,5 milijarde ljudi.

Bogati ljudi često kritiziraju Oxfam, tvrdeći da pretjeruje u izračunima. Međutim, Forbes je još prije nekoliko godina upozorio da bogatstvo pojedinaca može biti veće od onoga što se procjenjuje. Mnogi svoju imovinu prikrivaju, sele je na različite strane svijeta, a novac spremaju u porezne oaze. Upravo zato angažiraju privatne menadžere koji su zaduženi za povećavanje njihove imovine te za njezino skrivanje od poreznika i očiju javnosti. Međutim, stručnjaci Knight Franka upozoravaju bogate ljude da njihova privatnost »sve brže postaje nedostižan luksuz«, jer će do kraja ove godine države u svijetu početi redovito razmjenjivati podatke o njihovoj financijskoj situaciji – što dosad nisu činile.

Panamski papiri

– Nerealnost težnje za zaštitu privatnosti postala je očita kad su u medijima iscurili takozvani panamski papiri, odnosno 12 milijuna dokumenata s financijskim informacijama koje se tiču 200 tisuća pojedinaca i entiteta, upozorava londonska kuća. Zaokret je počeo 2010. godine, kad je SAD donio propis (FATCA) prema kojem inozemne banke moraju toj državi dati informacije o računima i investicijama američkih građana. Tu je zamisao prihvatila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja je pokrenula razmjenu takvih informacija među 100 zemalja u svijetu. To će do kraja ove godine uroditi poplavom podataka, kad zemlje počnu automatski razmjenjivati financijske informacije o svojim građanima, procjenjuje Knight Frank.

Informacije o rastu broja bogatih i o nejednakostima u Hrvatskoj dolaze uglavnom iz inozemstva, a domaće institucije i političari za tu temu nisu previše zainteresirani. Prema nedavnom »Tranzicijskom izvješću« Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), samo 40 posto stanovništva Hrvatske u posljednjih je 27 godina popravilo svoje dohotke u usporedbi s prosjekom najrazvijenijih zemalja.

Oko 60 posto stanovnika doživjelo je pogoršanje životnog standarda u odnosu na razvijene, pri čemu 12 posto građana Hrvatske živi lošije nego 1989. godine.


Najbogatiji ljudi u Hrvatskoj, u milijunima kuna

1. Ivica Todorić, vlasnik Agrokora – 3.379

2. Obitelj Lukšić, hotelijeri – 2.142

3. Emil Tedeschi, vlasnik Atlantic grupe – 1.533

4. Obitelj Besnier, vlasnici Dukata – 843

5. Ante Vlahović, suvlasnik Adris grupe – 755

6. Plinio Cuccurin, suvlasnik Adris grupe – 478

7. Anđelko Leko, hotelijer (Sheraton, Westin) – 464

8. Veljko Župan, hotelijer (Milenij Opatija. Solaris) – 347

9. Mirko Grbešić, Vlasnik Kandita, Maraske i Brodomerkura – 239

10. Branko Zec, suvlasnik Adris grupe – 228 milijuna

Izvor: Novilist.hr

KOMENTARI: