ZADNJA NADA U STRASBOURGU
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu građanima je često posljednja prilika za istjerivanje pravde koju nisu uspjeli izboriti na domaćim sudovima, a premda vrlo mali postotak tužbi rezultira presudom, njihov je značaj dalekosežan.

Za njima kao argumentima, neovisno o političkom spektru, posežu različiti akteri u društvu, dok su praksu toga suda dužni koristiti i domaći sudovi, a tportal se raspitao koliko je hrvatskih predmeta ondje završilo i kolike su odštete isplaćene proteklih godina

Od 1997. godine, kada je Hrvatska priznala nadležnost Strasbourga, do 2016. godine Ured zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) zaprimio je od tog suda 1132 tužbe i nastavlja ih zaprimati i dalje, a Sud je donio 352 presude i 506 odluka na temelju kojih je isplaćeno 3.946.980 eura.

Sredstva za isplate po presudama i odlukama Europskog suda za ljudska prava za ovu godinu planirana u okviru proračuna Ureda zastupnika nisu povećana u odnosu na 2016. i iznose 4.500.000 kuna, što je povećanje ako govorimo u odnosu na 2015., kad je u tu svrhu isplaćeno 3.882.875 kuna, odnosno 2014., kada je isplaćeno 2.692.714 kuna.

'Do povećanja sredstava dolazi jer su hrvatski predmeti koje Europski sud u posljednje tri godine razmatra u najvećem broju vrlo složeni i najsloženiji predmeti. Točnije, odnose se na vrlo ozbiljne i teške povrede Konvencije, kao i predmete koji po svojoj prirodi mogu imati značajne financijske posljedice. Za te vrste predmeta Sud presuđuje i odgovarajuće visoke iznose naknada', objasnila je tportalu Štefica Stažnik, zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava.

Dodaje i da 'što se tiče očekivanja u idućem razdoblju, u Uredu ne mogu sa sigurnošću predvidjeti hoće li biti potrebno dodatno povećavati sredstva za isplate s obzirom na to da Ured ne može spekulirati o tome koliki broj predmeta će Sud riješiti u jednoj godini i kako će presudili u predmetima koje razmatra te posljedično planirati potrebna sredstva'.


Štefica Stažnik, zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava

Ako se vratimo u 2015., te je godine Europski sud donio 25 presuda u odnosu na Hrvatsku, od kojih u osam predmeta nije utvrdio povrede prava i sloboda zajamčenih Konvencijom, a Stažnik navodi da se najveći broj presuda odnosio na različite aspekte prava na privatni i obiteljski život te prava na pošteno suđenje i prava na osobnu slobodu i sigurnost. I godinu kasnije, kada je Europski sud donio 34 presude u odnosu na Hrvatsku, također u osam predmeta nije utvrdio kršenje Konvencije, a najveći broj presuda se odnosio na pravo na mirno uživanje vlasništva, prava na pošteno suđenje te presude koje su se odnosile na duljinu trajanja postupaka.

Rokovi suđenja i zatvorski predmeti

Hrvatska je na temelju presuda Europskog suda 2014. godine isplatila 2.692.714 kuna, 2015. godine 3.772.875 kuna te 2016. godine 1.884.574.27 kuna. No ne treba pohitati sa zaključkom da su stvari u području ljudskih prava odjednom poboljšane jer podatke, među ostalim, treba gledati s obzirom na koordiniranje izvršenja presuda. Potkraj 2014. u radu su bila 172 predmeta izvršenja, krajem 2015. bilo ih je 162, a krajem prošle godine 180, pobrojala je Stažnik, dodajući da je trenutno u radu 189 predmeta izvršenja. U 2014. završeno je izvršenje u 51 predmetu, u 2015. godini u 46 predmeta, a 2016. u 13 predmeta, dok je u ovoj godini, a ipak smo tek zakoračili u ožujak, završeno izvršenje u jednom predmetu. Od 1997. do 2013. sklopljeno je i 26 prijateljskih nagodbi, a pristajanjem na njih država je neizravno priznala da je kriva, ali i spriječila sudsku presudu.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI: