Vlada Andreja Plenkovića od EK packe je dobila zbog toga što je odustala od nekoliko strukturnih reformi usmjerenih na povećanje fiskalne održivosti sustava zdravstvene zaštite.

Zdravstveni su ishodi u Hrvatskoj i dalje ispod prosjeka Europske unije, slaba je prevencija kroničnih bolesti poput raka, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, a stopa dojenačke smrti iznad prosjeka EU. Također zabrinjavaju dugovi u sektoru zdravstva, koji su uglavnom povezani s organizacijskom strukturom bolnica. Ne napreduje dugo očekivana reorganizacija bolničkog sustava, zaustavljena je i reforma financiranja bolnica, a sustavom upravljanja ne potiču se kvaliteta i troškovna učinkovitost.

Tako bi se ukratko mogla sažeti "dijagnoza" hrvatskog sustava zdravstva koju je postavila Europska komisija u svom izvješću za Hrvatsku 2017. godinu, čije dijelove prenosimo.

Vlada Andreja Plenkovića packe je dobila zbog toga što je odustala od nekoliko strukturnih reformi usmjerenih na povećanje fiskalne održivosti sustava zdravstvene zaštite, odnosno zato što su zaustavljene i reorganizacija bolničkog sustava i reforma financiranja bolnica.

"Iako se ponovno razmatraju planirane reforme zdravstvene zaštite, ne poduzimaju se određene mjere za rješavanje nagomilanih dospjelih nepodmirenih obveza u sektoru zdravstva. Zaustavljene su reforme koje uključuju povećanje iznosa osnovnog osiguranja koje se plaća HZZO-u, potom povećanje najvećeg iznosa participacije pacijenata, reformu dopunskog osiguranja te uvođenje novih pravila za hitnu medicinsku službu", navode u Komisiji.

Upozoravaju na velik rizik fiskalne održivosti zdravstva u srednjoročnom razdoblju. Naime, u 2015. rashodi za zdravstvo u Hrvatskoj iznosili su 6,7 % BDP-a, što je još uvijek ispod prosjeka EU-a od 9,5 %. Potrošnja za medicinske proizvode izražena kao udio u ukupnim rashodima za zdravstvo te za farmaceutske proizvode u odnosu na BDP znatno je veća od prosjeka EU (29,3 % u odnosu na 17,1 %, te 2 % u odnosu na 1,3 %),.

Podsjećaju istodobno kako se zbog starenja stanovništva predviđa dodatno povećanje rashoda za zdravstvo u budućnosti za 1,7 posto.

Zdravstvo se u Hrvatskoj u velikoj mjeri financira doprinosima za zdravstveno osiguranje, a u kratkoročnom razdoblju još uvijek slabo tržište rada ograničava potencijal sustava za ostvarenje prihoda. Trenutačno naime samo jedna trećina stanovništva podliježe obvezi plaćanja doprinosa u punom iznosu, a visoke stope doprinosa mogle bi negativno utjecati na tržište rada.

Dugovi u sektoru zdravstva, uglavnom povezani s organizacijskom strukturom bolnica, i dalje izazivaju zabrinutost. Ukupni iznos dospjelih nepodmirenih obveza povećan je sa 1,8 milijardi kuna (oko 0,5 % BDP-a) u 2015. na 2,7 milijardi HRK (oko 0,8 % BDP-a) u trećem tromjesečju 2016. godine.

Dospjele nepodmirene obveze uglavnom čine dugovanja bolnica, posebno kliničkih centara, iako je u znatnom porastu udio dugovanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (porast sa 27 % na 41 % u istom razdoblju). Zbog stalnog priljeva dospjelih nepodmirenih obveza nužne su sustavne injekcije državnih sredstava, što upućuje na neodrživost postojećeg sustava i moglo bi uzrokovati dodatnu financijsku nestabilnost, upozoravaju u Komisiji.

Ističu da su problematični rezultati poslovanja bolnica dijelom uzrokovani modelom financiranja i nadoknada, koji se temelji na predujmovima. Sredstva se rijetko vraćaju, čak i ako se ne iskoriste za predviđenu svrhu ili u predviđenom iznosu.

Bolnički su kapaciteti neravnomjerno raspoređeni i koncentrirani su u područjima velikih gradova, a sustavom upravljanja ne potiču se kvaliteta i troškovna učinkovitost. "Preustrojem mreže bolnica i promicanjem fiskalno odgovornog upravljanja bolnicama mogao bi se ostvariti održiviji sustav", smatraju.

Pružanje usluga zdravstvene skrbi i dalje previše ovisi o bolnicama jer sustav primarne zdravstvene zaštite nije dovoljno razvijen. Pretjerano oslanjanje na bolnice negativno utječe na ukupnu učinkovitost sustava. Provedbom planiranog preustroja primarne zdravstvene zaštite mogao bi se smanjiti broj upućivanja na specijalističke preglede, kao i troškovi specijalističkih i bolničkih liječenja.

Izvor: Poslovni.hr


KOMENTARI: