LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA
Cijena struje bi, neslužbeno se može čuti, trebala rasti nakon lokalnih izbora u svibnju, ne prije

ZAGREB S prvim danom travnja na snagu stupa djelomična liberalizacija tržišta plina koji će, kako neslužbeno doznajemo, poskupjeti za 15 do 20 posto. O tome se raspravljalo na jučer održanom, zatvorenom sastanku premijera Andreja Plenkovića s predstavnicima Ministarstva energetike, pri čemu je glavni problem poskupljenje uoči lokalnih izbora u svibnju. Kako je, međutim, cijena plina na svjetskom tržištu unatrag godinu dana porasla dvadesetak posto, prateći porast cijene barela nafte, liberalizacija u Hrvatskoj dolazi u vrlo nezgodnom trenutku, pa tako i politički po ovu Vladu.

Jedino što će Vlada kroz narednih godinu dana pokušati učiniti jest da HERA kao regulatorna agencija još godinu dana, do travnja 2018. godine, određuje maksimalno dozvoljenu cijenu plina po kojoj će ga postojeći lokalni distributeri, i njihova konkurencija koja tek treba doći, moći prodavati kućanstvima. Kako će nabavna cijena plina biti glavna komponenta konačne cijene, poskupljenje će i uz maksimalno određenu cijenu osjetiti svi.

Cijene rastu

Kad se prije nešto više od tri godine otvorilo tržište električnom energijom, konkurencija HEP-u, dakle RWE, GEN-I i drugi stigli su u trenutku vrlo jeftine struje na svjetskim burzama te su potrošače razveselili nižim cijenama, koje je onda snizio i HEP. S plinom će 1. travnja biti drugačije, jer su njegove cijene na tržištu porasle, pa je pitanje hoće li i koliko niže cijene konkurencija postojećim monopolistima moći ponuditi potrošačima.

– Na Vladi je teška politička odluka, jer je poskupljenje pred lokalne izbore itekako politički štetno, no neminovno, kažu nam sugovornici upućeni u zbivanja na tržištu plina.

Vlada je, svjesna činjenice da bi potpuno otvaranje tržišta za račune građana bilo i pogubnije, odlučila od 1. travnja ići u djelomičnu, a od 1. travnja 2018. godine potpunu liberalizaciju tržišta, kad više nikakvog uplitanja države u cijenu plina neće biti.

Cijena plina u Hrvatskoj oduvijek je bila regulirana, pa onda i zbog održavanja socijalnog mira niža nego drugdje u Europi. Liberalizacija je trebala nastupiti već prije tri godine, kad je odgođena – što zbog činjenice da država više neće imati utjecaja na cijene, što zbog velikog broja lokalnih distributera koji neće moći preživjeti dolazak konkurencije.

Sto kilovata

Sto kilovata plina u Hrvatskoj košta 4,3 eura, što je gotovo dva eura manje od prosjeka u EU. Plin je najskuplji u Švedskoj, preko 11 eura, u Italiji je njegova cijena preko sedam eura, koliko i u primjerice Nizozemskoj. Jeftiniji plin od nas imaju samo Rumunji, Bugari i Poljaci, između tri i četiri eura.

Kako je kratko u ponedjeljak kazao premijer Plenković, Vlada će nastojati zaštititi potrošače što je više moguće. Cijena struje bi pak, neslužbeno se može čuti, trebala rasti nakon lokalnih izbora u svibnju, ne prije. Ona će u konačnici biti niža nego u 2016. godini, ali viša od cijene u ovoj godini, koja je pala s 1. siječnja zbog smanjenja PDV-a na isporuku struje. Nejasno je zbog čega Vlada prošle godine istovremeno nije donijela odluku o smanjenju PDV-a i podizanju naknade za obnovljive izvore energije, pa se poskupljenje, nakon pojeftinjenja, ne bi osjetilo.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI: