Iako Hrvati mogu štedjeti u švicarskim francima, kanadskim i američkim dolarima, danskim i norveškim krunama te britanskim funtama, većina i dalje vjeruje u samo dvije valute – euro i kunu. Pokazuje to anketa koju je tportal proveo među najvećim domaćim bankama i koja ukazuje na to da oko 80 posto građana štedi u stranim valutama, od čega više od 90 posto štednje otpada na štednju u eurima

Hrvati na oročenju drže 133 milijarde kuna ili 33.250 kune po glavi stanovnika. HNB-ove statistike otkrivaju da 22 milijarde kuna otpadaju na kunske depozite, a dodatnih 6,5 milijardi kuna oročeno je uz valutnu klauzulu. Preostale 104 milijarde kuna oročene su u devizama, od čega na eure otpada 93 milijarde kuna, na američke dolare osam milijardi kuna, a još 2,7 milijardi kuna ušteđeno je u raznim valutama.

'Gotovo je sto posto štednje u euru i kuni, tek se nešto manje štedi u američkim dolarima. Prosječan je rok oročenja 12 mjeseci, a kad se govori o visini kamata, najbolje se isplati štedjeti u kunama, ali većina klijenata i dalje štedi u eurima', rekli su nam u Splitskoj banci.

Štediše kao i uvijek moraju birati između sigurnosti i zarade, a oročenje eura na godinu dana ili više još uvijek je izbor broj jedan u Hrvata. Oni željni većeg prinosa zasigurno neće oročiti štednju u australskom dolaru ili jenu, već će se valutnom tržištu okrenuti kroz novčane fondove.


Hrvati najradije štede u eurima

Atraktivnost neke valute ponajviše ovisi o politici središnje banke koja je izdaje. Primjerice, američka centralna banka FED već neko vrijeme postrožuje uvjete i izdaje dolare uz nešto više kamate. Gotovo sve druge veće središnje banke kao što su ECB ili Bank of Japan plasiraju novac bankama uz minimalne kamate, zbog čega je američki dolar atraktivniji za ulaganje.

No i u dvije najveće domaće banke, Zagrebačkoj banci i Privrednoj banci Zagreb potvrđuju da je između 70 i 80 posto depozita zaprimljeno u eurima, a ostatak uglavnom u kunama. Ništa drugačija slika nije ni u Addiku gdje pojašnjavaju koliko se to otprilike može zaraditi na ulogu težine između pet i 25.000 eura oročenom na više od godinu dana.


Stambena štednja sve je popularnija, napominju u HPB-u

Prinos na euro u ovom zamišljenom scenariju iznosi pola posto. Ako ste oročili 10.000 eura na 18 mjeseci, zaradit ćete ravno 50 eura. Isti ulog u američkim dolarima donosi 0,3 posto ili 30 dolara zarade. Najbolja su prilika, naravno, kune. Na pretpostavljenih 75.000 kuna oročene štednje zaraditi se može 1,5 posto kamate što je 1.125 kuna.

Da je kunsko oročenje najisplativije, potvrđuju u Hrvatskoj poštanskoj banci gdje skreću pozornost na tri oblika štednje koji mogu donijeti dosta veći prinos, ali su često zanemareni od građana. Od oročenja je daleko isplativija stambena štednja koja stalno raste i koja uz kamatu vlasniku nosi i državna poticajna sredstva. Tu je i kombinacija oročenja i investicijskog fonda.


Bankari potvrđuju kako je najisplativije kunsko oročenje

Primjer je HPB-ova Motiv plus štednja u kojoj ulagatelj bira omjer ulaganja u obveznički fond i u depozit, pri čemu ostvaruje bonus kamatu ovisno o odabranom modelu. Ova vrsta štednje omogućava ulaganje na kratki i dugi rok, odnosno do 36 mjeseci. Konačno, tu je i dječja štednja na koju kamate dosežu i do četiri posto.

Slične kamate na oročenja kao u navedenim primjerima ponavljaju se i u Erste banci gdje dodaju kako kamate na valute koje nisu euro, dolar i kuna iznose tek 0,1 posto. Napominju kako je oročena štednja u kunama stabilna posljednje dvije godine, a štednja u eurima, iako dominantna, u blagom padu.

Izvor : Tportal


KOMENTARI: