OBEĆANJE, LUDOM RADOVANJE
Trošak kućanstva s najvećom potrošnjom, do 7.500 kilovatsati godišnje, koliko troše kućanstva u Primorju ili Dalmaciji koja se na struju i griju, porast će za 296 do 382 kune godišnje, opet ovisno o tome hoće li naknada poskupjeti na sedam ili osam lipa

ZAGREB Iako je krajem prošle godine Vlada najavljivala pojeftinjenje struje u 2017. pa ga onda i realizirala smanjenjem PDV-a na isporuku električne energije s 25 na 13 posto, veselje je bilo kratkoga vijeka. Ministar energetike Slaven Dobrović u utorak je najavio poskupljenje za četiri do šest posto zbog povećanja naknade koju svi potrošači plaćaju za poticanje obnovljivih izvora energije.

»Takva je situacija«

Potrošači, kazao je pak jučer, neće osjetiti razliku na računima u odnosu na one koje su imali lani, prije smanjenja PDV-a, ali će, valja napomenuti, osjetiti razliku u odnosu na račune s početka ove godine.

Da će se poskupljenje nakon pada PDV-a neminovno dogoditi, naš je list najavljivao već krajem prošle godine, kad nam se iz Vlade garantiralo da ga neće biti. Jasno je kako država nema dovoljno novaca za poticanje »obnovljivaca« – vjetrolektrana, solara i drugih postrojenja od kojih država otkupljuje energiju po višim cijenama, kako bi ih poticala. Vlada Zorana Milanovića na svojoj je posljednjoj sjednici odobrila da se još 300 MW vjetroelektrana priključi na sustav, zbog čega će državi za poticaje u ovoj godini trebati oko 1,7 milijardi kuna, čak 600 milijuna kuna više nego lani. Dio tereta za poticanje »obnovljivaca« prevaljen je na opskrbljivače – HEP, RWE, GEN-I i druge, koji su obavezni i dalje otkupljivati energiju iz vjetrolektrana i od drugih proizvođača, po fiksnoj cijeni, no neminovno je na red došlo i poskupljenje naknade za građane i industriju.

Kako neslužbeno doznajemo, svi ćemo uskoro tu naknadu plaćati od sedam do osam lipa po svakom potrošenom kilovatsatu, umjesto dosadašnje tri i pol lipe, ne računajući PDV. »Takva je situacija, moramo naći izlaz što prije«, rekao je Dobrović, dodajući kako lokalni izbori na to neće utjecati. Ministar financija Zdravko Marić je koleginu izjavu pokušao amortizirati, napominjući kako će se o tome još razgovarati.

Dodao je i to kako ne želi sada propitivati »tko je i zašto potpisao određene ugovore«, misleći na golem broj skupih »obnovljivaca« s kojima su se potpisivali ugovori, pri čemu ni mreža nije u stanju primiti toliko novih megavata. Sve njih treba poticati subvencioniranom, visokom otkupnom cijenom energije kroz čak 14 godina rada. Kako je ranije pisao naš list, s tolikim cijenama ulaganje u vjetroelektrane investitorima se isplati već kroz tri, četiri godine, što znači da ostatak vremena ostvaruju ekstraprofite.

U osam godina struja skuplja 25, plin 50 posto

 Od 2008. godine do 2016. godine, bez novog poskupljenja koje nam tek slijedi, električna energija je u Hrvatskoj, prosječno za kućanstva i industriju, poskupjela za 25 posto, a plin za gotovo 50 posto – pokazuje analiza Ekonomskog instituta. Pritom, cijena plina za kućanstva porasla je za 60 posto, a na razini cijele EU za samo 18 posto. Cijene plina u Hrvatskoj, naime, još uvijek regulira država pa su one godinama bile značajno niže od europskih, tržišnih.

»Da Vlada nas opskrbljivače nije obavezala na daljnji otkup struje iz obnovljivaca, koju dalje prodajemo svojim potrošačima, naknada na računima potrošača bi morala iznositi i deset lipa po kilovatsatu. Ovako, dio tereta ćemo ponijeti mi, a dio svi potrošači«, otkrivaju nam neki od opskrbljivača kojima je u pregovorima s Vladom obećano da će im se, kao kompenzacija, ukinuti obaveza pokrivanja vaučera za struju koji se, u iznosu od 200 kuna mjesečno, dijele socijalno ugroženim potrošačima. Tko će ubuduće namirivati taj trošak, nije zasad poznato.

Naknada mora rasti

Stručnjak za tarifne sustave i nekadašnji predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Nenad Kurtović ističe kako su potrošači smanjenjem PDV-a na 13 posto osjetili kratkoročno olakšanje na računima, pogotovo oni koji se griju na struju, no bilo je jasno da to neće potrajati. Naknada za »obnovljivce«, napominje, mora rasti.

Kako je Kurtović izračunao za naš list, kućanstvima sa srednjom potrošnjom, do 3.600 kilovatsati godišnje, sadašnji će godišnji trošak za struju od 3.270 kuna porasti za 142 do 183 kune, ovisno o tome digne li se naknadu za obnovljive izvore na sedam ili osam lipa po kilovatsatu.

Trošak kućanstva s najvećom potrošnjom, do 7.500 kilovatsati godišnje, koliko troše kućanstva u Primorju ili Dalmaciji koja se na struju i griju, porast će za 296 do 382 kune godišnje, opet ovisno o tome hoće li naknada poskupjeti na sedam ili osam lipa.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI: