PLAĆANJE NIČEGA
Potrošačke su udruge dosad uglavnom savjetovale građane i povremeno provodile organizirane akcije. Sad su, međutim, odlučile djelovati energičnije i koristiti sve pravne mehanizme, uključujući i tužbe protiv države, u cilju zaštite prava kupaca i korisnika usluga. "Splitski potrošač" je pokrenuo tako Upravni postupak protiv Vlade RH radi brisanja dijela Uredbe o najnižoj cijeni vodnih usluga, a na njihov je prijedlog Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske podnio zahtjev za brisanje jedne odredbe u nedavno donesenom Planu gospodarenja otpadom RH.

Obje inicijative idu u cilju ukidanja fiksnog dijela cijene usluge na računima koji je, smatraju predstavnici potrošača, nezakonit, a financijski dodatno opterećuje korisnike.

Plaćanje ničega!?

- Mi smo protiv paušala općenito jer smatramo da korisnik usluge treba platiti samo ono što mu je davatelj isporučio. Novim Planom gospodarenja otpadom, usvojenim 5. siječnja ove godine, Vlada RH na mala vrata pokušava uvesti fiksni dio cijene za uslugu odvoza otpada, čime se osigurava prihod davateljima usluge. Primjera radi, to znači da će vlasnik kuće na otoku koji, inače, živi u gradu, i koji mjesečno izdvaja 180 kuna za odvoz otpada, i u zimskim mjesecima biti dužan plaćati barem polovinu tog iznosa, odnosno oko stotinu kuna, premda uslugu uopće ne koristi. Ista stvar je i s računima za smeće u stanovima - vi sada možete zahtijevati od komunalne tvrtke da vam u ljetnim mjesecima, tijekom kojih ste možda boravili izvan grada, uslugu ne obračunava jer niste proizvodili nikakav otpad. Ne odustanu li od točke o uvođenju fiksne naknade, to se, naravno, mijenja - objašnjava Ante Tičić, savjetnik za komunalno gospodarstvo u splitskom Savjetovalištu za zaštitu potrošača.

Savez potrošačkih udruga već je uputio zahtjev za brisanje sporne odredbe iz Plana gospodarenja otpadom, a ako ga Vlada ne prihvati, kreće upravni spor pred Visokim upravnim sudom.

Neispunjene obveze

- Definitivno smo u pravu jer se na ovaj način krše odredbe Europske unije prema kojima "samo onečišćivač plaća". To je, uostalom, definirano i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom sukladno kojem kriterij za obračun usluga nije paušal, kao ni površina objekta stanovanja ili broj članova kućanstva. Jedini kriterij koji bi se, sukladno tom Zakonu, kao i obvezama iz Direktive EU-a trebao primjenjivati jest količina otpada u određenom obračunskom razdoblju, odnosno masa predanog otpada i broj pražnjenja spremnika.

To što komunalne tvrtke u velikim gradovima, kao što su Split i Zagreb, još uvijek nisu osigurale uvjete za naplatu po količini preuzetog otpada, iako su to morale napraviti do 2010. godine, činjenica je na koju stalno upozoravamo, ali zakonodavac ne reagira - govori Tičić i dodaje kako uvođenje fiksnog dijela cijene usluge korisnike samo može destimulirati u namjeri selektiranja otpada u kućanstvu.

Nije pošteno

Predstavnici potrošača planiraju se izboriti i za ukidanje fiksne vodne naknade koju plaćamo od 2010. godine kad je donesena posebna uredba koja nema nikakvo uporište u Zakonu o vodama.

- Ta naknada vlasnike privatnih kuća košta 20-ak kuna mjesečno, a suvlasnike višestambenih zgrada više od stotinu kuna, ovisno o profilu vodomjera. Za građane s malim mjesečnim dohotkom, taj izdatak nije zanemariv. Spomenuta fiksna naknada ne samo što je nezakonita već je i nepoštena jer sadrži troškove održavanja vodomjera koje smo sami platili, ali i ostale troškove koji čine sastavni dio cijene vodne usluge izražene u kubnim metrima - ističe naš sugovornik.

"Splitski potrošač" već je pokrenuo upravni postupak kojim traže brisanje fiksnog dijela cijene vodnih usluga, a i u ovom se slučaju nadaju pozitivnom ishodu.


Komunalci monopolisti

Savjetovalište za zaštitu potrošača bilježi najmanje pozitivih promjena kod davatelja javnih komunalnih usluga, s naglaskom na one koji se bave odvozom komunalnog otpada, kao i na davatelje vodnih usluga.

- Dok u domeni robnog prometa, odnosno trgovine, a potom i telekomunikacija, financija i energetike, konkurencija polako dovodi stvari "u red", dotle se na području komunale davatelji usluga i dalje ponašaju na isti način. Oni su uglavnom monopolisti koje štiti vlast, odnosno lokalna samouprava, a ne moraju se bojati ni inspekcije - objašnjava Tičić.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI: