VIS VIVA
Javna rasprava o studijama utjecaja na okoliš za gradnju dvaju energetskih objekata na području općine Hrvace te dalekovoda Hrvace - Konjsko s rasklopnim postrojenjem i spojnog plinovoda Dugopolje - Peruča na području pet općina na potezu od Hrvaca do Dugopolja trebala je jučer biti završena, piše Jutarnji list.

Ukupna investicija, koja bi trebala iznositi milijardu eura, uključuje gradnju reverzibilne hidroelektrane Vrdovo, instalirane snage dva puta po 270 MW u turbinskom načinu rada za proizvodnju električne energije te dva puta po 245 MW u crpnom režimu rada, zaduženom za spremanje viškova energije. Gradnja ove hidroelektrane uključuje i gradnju gornjeg akumulacijskog jezera u udolini Ravno vrdovo na visinskoj razlici od oko 600 metara, koje bi s hidroelektranom bilo spojeno dovodno-odvodnim tlačnim tunelom. Zanimljivo je da je gradnja hidroelektrane planirana pod zemljom, na lokaciji između akumulacijskog jezera Peruča i udoline Ravno vrdovo.

Drugi objekt je gradnja kombinirane kogeneracijske plinske elektrane Peruča, instalirane snage 450 MW za proizvodnju električne energije te 50 MW za proizvodnju toplinske energije. Spojni plinovod Dugopolje - Peruča, dužine 24 kilometra, spojio bi se na magistralni plinovod Bosiljevo - Dugopolje.

Gradnjom 25-kilometarskog dalekovoda Hrvace - Konjsko s rasklopnim postrojenjem trebao bi se omogućiti prijenos električne energije između ta dva mjesta. Sve studije utjecaja ovih objekata na okoliš izradio je Elektroprojekt, a prije nego što su stavljene na javnu raspravu, posebno stručno povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša i energetike ocijenilo ih je cjelovitima i stručno utemeljenima. Studije utjecaja na okoliš opisuju zahvat i njegove utjecaje te daju prijedlog mjera zaštite i praćenja okoliša.

Rok do kojega se mogu uputiti pisane primjedbe na ove četiri studije utjecaja na okoliš, na koje će Elektroprojekt pripremiti odgovore i uputiti ih posebnim stručnim povjerenstvima, istječe zadnjim danom ove godine. Gradnja ovih objekata izazvala je veliko zanimanje stanovnika Hrvaca, koji su sudjelovali u javnoj raspravi. Dok se kod studije utjecaja na okoliš pri gradnji reverzibilne hidroelektrane Vrdovo ne očekuju značajnije primjedbe jer je građane na raspravi zanimala uglavnom cijena otkupa zemljišta, gradnja kombinirane kogeneracijske plinske elektrane Peruča izazvala je protivljenje dijela stanovništva. Premda se gradi na prostoru bivšeg kamenoloma, protivnici njezine gradnje tvrde da će narušiti ekološku ravnotežu. Početkom 2017. godine očekuje se sastanak stručnih povjerenstava te donošenje odluke o tome jesu li ovi objekti prihvatljivi za okoliš.

Direktor projektnih tvrtki MCC ekskluzivne nekretnine i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane, Zoran Burić, tvrdi da je projekt od samog početka vrlo stručno vođen te kako su studije pokazale da energetski objekti neće imati štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi, a cetinski će kraj i dalje imati čistu vodu, zrak i tlo.

- Ovi energetski objekti pomažu daljnjem razvoju obnovljivih izvora energije, pa tako i održivom razvoju ovoga kraja i Hrvatske. Elektroprojekt će obraditi sve pristigle komentare i eventualno dopuniti studije. Povjerenstva bi potom trebala još jednom procijeniti utjecaje ovih objekata i, nadam se, dati zeleno svjetlo na studije kako bi se projekt nastavio razvijati - pojašnjava Zoran Burić.

Projektne su tvrtke u posljednjih pet godina investirale nekoliko milijuna eura u izradu stručnih i tehničkih podloga te rješavanje vlasničko-imovinskih odnosa. Tijekom savjetovanja s javnošću u srpnju 2015. godine poslan je prijedlog Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja da se sva četiri objekta uvrste u Strategiju i program prostornog uređenja Republike Hrvatske. Oba velika objekta već su uvrštena u prostorne planove Općine Hrvace i Splitsko-dalmatinske županije. Projekt Vis Viva zanimljiv je i zato što je jedini u cijelosti hrvatski projekt objavljen na Europskom portalu projekata ulaganja u sklopu Junckerova plana.

Burić naglašava da je kombinirana kogeneracijska plinska elektrana Peruča tehnološki vrlo učinkovita te koristi naprednu tehnologiju koja pridonosi smanjenju emisija ugljičnog dioksida.

- Iskoristivost topline koja se koristi pri proizvodnji električne energije izuzetno je visoka. Ta bi se toplina koristila za proizvodnju dodatne električne energije, ali i za grijanje staklenika u poljoprivrednoj proizvodnji - ističe Burić.

Prema njegovu predviđanju, studija utjecaja na okoliš reverzibilne hidroelektrane Vrdovo trebala bi u veljači 2017. godine doći pred stručno povjerenstvo koje treba dati svoje konačno mišljenje prije odluke Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Burić predviđa da će zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole predati u ožujku, a do ljeta 2017. nada se dobivanju lokacijske dozvole.

- Što se tiče financijskih partnera i strateških ulagača za realizaciju ovog projekta, mogu reći da postoji velik interes, a nakon ishođenja lokacijske dozvole, u 2018. godini očekujem početak radova na iskopu i ostalih građevinskih radova te nabavljanje opreme. Vrijednost projekta reverzibilne hidroelektrane Vrdovo je oko 540 milijuna eura - pojašnjava Zoran Burić.

Uspoređujući je s reverzibilnom hidroelektranom kakva je sagrađena u Obrovcu, Burić kaže da se obrovačka temelji na noćnoj akumulaciji, a ova na Vrdovu temeljila bi se na većoj iskoristivosti i modernijoj tehnologiji te, umjesto noćnog, na tjednom režimu rada.

- Njezina je uloga spremanje energije iz obnovljivih izvora. Reverzibilne elektrane su produžena ruka obnovljivih izvora energije i najbolje funkcioniraju u simbiozi s obnovljivim izvorima energije. Dalekovod se gradi kako bi se mogli priključiti u elektroenergetski sustav Hrvatske i on se, prema postojećim zakonima, nakon gradnje mora predati na upravljanje HOPS-u.

Našim projektom dobili bi se energetski objekti koji pomažu razvoju obnovljivih izvora energije i prijelaz na niskougljičnu energiju. Reverzibilna hidroelektrana omogućava spremanje električne energije i njezino korištenje kad je to najpotrebnije i najisplativije. Visokoučinkovite kogeneracijske plinske elektrane omogućuju proizvodnju rezervne energije kad nije moguća proizvodnja iz obnovljivih izvora energije - objašnjava Zoran Burić.

To je, prema Burićevim riječima, veoma važno u situaciji kada hrvatski elektroenergetski sustav sve teže prati značajan porast obnovljivih izvora energije, a posebno energije vjetra koja je u sustavu poticanja. Kako su obnovljivi izvori energije varijabilni, njima bi se pokrile razlike između planirane i ostvarene proizvodnje.

- Ako mi ne budemo gradili naše energetske objekte i povećavali kapacitete elektroenergetskog sustava, morat ćemo odnekud uvoziti energiju. Prvo, mi se na to ne možemo strateški osloniti, a drugo, ne možemo ni cjenovno. Potrebe za uravnoteženjem kapaciteta postaju sve veće. Ne možemo računati da ćemo uvoziti višak električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u Njemačkoj. Njemački zakoni traže da se ona prvo mora koristiti za njihove potrebe, tako da električna energija koju Njemačka izvozi prvenstveno dolazi iz postrojenja koja koriste ugljen - istaknuo je Burić.

Gradnja kombi kogeneracijske plinske elektrane Peruča planirana je na lokaciji bivšeg kamenoloma na obali jezera Peruča.

- Smatramo da ćemo unaprijediti stanje u prostoru koji je sada devastiran. Osim toga, nužna nam je voda za hlađenje, tako da je i zbog toga ovo dobra lokacija. Kogeneracijska elektrana nema nikakvog utjecaja na zagađenje vode. Model miješanja vode koji je izradio Institut ‘Ruđer Bošković’ pokazao je da će utjecaj na zagrijavanje vode Perućkog jezera na površini biti ograničen na maksimalno do 300 metara, i to pri najnižem vodostaju, te da se ne očekuje nikakvo zagrijavanje rijeke Cetine - tvrdi Zoran Burić.

Dodaje da gradnja kombi kogeneracijske plinske elektrane Peruča jamči opravdanost ulaganja od oko 200 milijuna eura u magistralni plinovod Bosiljevo - Dugopolje koji inače ima vrlo lošu perspektivu iskorištenja ako se ne sagrade ovakvi ili slični objekti koji su veliki potrošači plina. Ulaganje u kombi kogeneracijsku plinsku elektranu Peruča zajedno s plinovodom vrijedno je oko 400 miljuna eura.

Što se tiče zatvaranja financijske konstrukcije ovih energetskih objekata, prema Burićevim riječima postoji niz zainteresiranih investitora.

- Svi oni prate kako se razvija situacija u Hrvatskoj i procjenjuju rizike. Kako projekt ulazi u sve zreliju fazu, ti se rizici smanjuju. Lokacijske dozvole ključni su dokumenti i njihovim izdavanjem u njihovim očima ti bi se rizici dodatno smanjili. Izvrsno surađujemo s Centrom za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, koji je pripremio sve podloge za novi saziv Povjerenstva za strateške projekte kako bi se Vis Viva proglasio strateškim investicijskim projektom. Kroz HBOR i EIB se naš projekt obrađuje za dobivanje sredstava iz Junckerova plana. HBOR je u svojem izvještaju za Vladu spomenuo Vis Vivu kao jedan od dva strateška projekta na području Hrvatske koji su objavljeni u sklopu Junckerova europskog portala ulaganja - otkriva Zoran Burić.

Buriću je važno da su energetski objekti koje razvija dobili podršku onih stručnjaka koji ih smatraju nužnima za budućnost razvoja elektroenergetskog sustava u Hrvatskoj.

- Ovi objekti su ključni za sigurnost i stabilnost hrvatske elektroenergetske mreže te za ostvarenje ciljeva EU i Hrvatske, povezanih s nužnim velikim rezovima u emisijama CO2. Dobri su i za lokalnu zajednicu koja bi njima puno dobila jer može ostvariti godišnji prihod od više od 40 milijuna kuna godišnje na ime rente. Ovi objekti mogu potaknuti razvoj niza tvrtki i poduzetničkih projekata. Kroz toplinsku energiju mogući je razvoj stakleničke proizvodnje na 13 hektara, što može potaknuti razvoj i zapošljavanje. Naravno da će i sami objekti podrazumijevati zapošljavanje lokalnog stanovništva - zaključuje Zoran Burić.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari (1)

  • (Gost_3072)

    neka.. ne kopaju..duboko..;)

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara