POBOLJŠANJE IZGLEDA
Iako su prijevremeni izbori u rujnu 2016. iznjedrili isti koalicijski dogovor HDZ-a i Mosta, aktualna kolacija je, po mišljenju analitičara S&P-a, stabilnija.

Agencija Standard & Poor's (S&P) zadržala je u petak dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na 'BB' i kratkoročni na 'B', no povećala je izglede s negativnih na stabilne, što je prvi pozitivni pomak za hrvatski rejting u devet godina.

Poboljšanje izgleda u S&P-u obrazlažu boljim nego što se procjenjivalo rastom gospodarstva i fiskalnim ishodom u 2016. godini jer nepovoljni učinci političkih potresa i prijevremenih izbora nisu bili toliko izraženi koliko su u toj agenciji očekivali.

Štoviše, analitičari S&P-a očekuju nastavak povoljnijih trendova i u 2017. jer je politička neizvjesnost smanjena nakon stabilnijeg rezultata na prijevremenim izborima u rujnu 2016. godine.

"Ipak, naši rejtinzi vezani uz Hrvatsku ostaju ograničeni visokim, iako padajućim, deficitom opće države", poručuju iz agencije.

Aktualna koalicija stabilnija

Nakon parlamentarnih izbora u studenome 2015. i dugačkim koalicijskim pregovorima, vladajuća koalicija HDZ-a i Mosta pod tehnokratskim premijerom Tihomirom Oreškovićem bila je kratkoga vijeka te je kolabirala uslijed istrage vezane uz sukob interesa protiv tadašnjeg čelnika HDZ-a Tomislava Karamara i izglasavanja nepovjerenja tadašnjem premijeru.

Iako su prijevremeni izbori u rujnu 2016. iznjedrili isti koalicijski dogovor HDZ-a i Mosta, aktualna kolacija je, po mišljenju analitičara S&P-a, stabilnija.

Mnogo bolji pojedinačni rezultat stranke desnoga centra HDZ-a, koji sada ima 61 zastupnika u parlamentu, zajedno s podrškom drugih manjih stranaka, daje vladajućoj koaliciji lagodnu većinu od 91 zastupnika, dok je za većinu u parlamentu potrebno njih 76, navodi se u izvješću S&P-a.

Istodobno, gospodarstvo pokazuje veću otpornost na domaće političke potrese nego su u toj agenciji očekivali, pa su analitičari S&P-a povećali svoju procjenu gospodarskog rasta za 2016. s prijašnjih 1,7 na 2,7 posto.

Rekordna turistička sezona, zajedno s jačanjem domaće potražnje uslijed poboljšanja na tržištu rada, rastući realni raspoloživi dohodak te rast investicijskih projekata sufinanciranih iz fondova EU-a pomogli su stabilizaciji gospodarskog oporavka, iako s niskih razina, ističu u toj agenciji.

Analitičari S&P-a očekuju da će rast gospodarstva idućih nekoliko godina u prosjeku iznositi oko 2,5 posto. U isto vrijeme, upozoravaju, Hrvatska ostaje ranjiva na negativne vanjske ekonomske šokove i na svoju ovisnost o turističkom sektoru, koji pridonosi BDP-u s oko 20 posto.

Štoviše, napominju analitičari S&P-a, hrvatski izgledi za rast ključno ovise o sposobnosti Vlade da riješi dugotrajne strukturne izazove, poput dominantne i neučinkovite uloge države u gospodarstvu ili slabost poslovnog okruženja, što se vidi po šestom najnižem rezultatu među EU članicama u "Doing Business" analizi Svjetske banke.

Smanjene procjene deficita i duga

Vladine financije značajno su se poboljšale, ističe S&P i navodi da je stoga revidirao na niže svoje ranije procjene deficita opće države za 2016. godinu na 1,8 posto, dok je u srpnju procjenjivao da će iznositi 2,9 posto BDP-a.

Unatoč prijevremenim izborima, Vlada je održala troškove pod kontrolom, dok su prihodi bili bolji od očekivanja zahvaljujući strukturi rasta koja je pogodovala rastu poreznih prihoda.

"Očekujemo neznatno povećanje deficita iduće godine (na 2,5 posto BDP-a), dok se provedba projekata koje sufinancira EU dalje ubrzava. Dodatno, sveobuhvatna porezna reforma, uključujući smanjenje poreza na dobit, reviziju stopa poreza na dohodak, više neoporezive dohotke i promjene u PDV-u, mogla bi rezultirali manjim gubitkom prihoda, ovisno o pozitivnom utjecaju gospodarskog rasta. Ipak, ta reforma, ako bude popraćena i drugim strukturnim reformama, mogla bi poboljšati hrvatsko poslovne okruženje jer ide u smjeru pojednostavljenja poreznog sustava", ocjenjuju u S&P-u.

U agenciji također očekuju da će niži deficiti rezultirati smanjenjem tereta javnog duga. Procjenjuju da će, nakon što je dosegnuo vrhunac u 2015. od 87 posto BDP-a, postupno padati na manje od 84 posto BDP-a do 2019. godine.

No, ukazuju i da je profil hrvatskoga duga i dalje pod brojnim rizicima, s obzirom da je otprilike 77 posto duga denominirano u stranoj valuti, uglavnom u euru.

Dodatno, iz S&P-a ističu da je imovina banaka izložena državnom dugu već dosegnula otprilike 23 posto vrijednosti njihove imovine, ostavljajući time malo prostora za daljnje povećanje njihova izlaganja.

To Hrvatsku čini osjetljivijom na promjene globalnih monetarnih uvjeta i raspoloženja, koje bi mogle rezultirati podizanjem kamatnih stopa i višim troškovima servisiranja duga, nagrizajući napredak postignut u ostvarivanju primarnog proračunskog suficita.

"Štoviše, mislimo da aktualne tužbe dvije banke zbog obvezne konverzije stambenih kredita u švicarskoj valuti u rujnu 2015. i dva arbitražna procesa hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a mogu predstavljati rizike za teret hrvatskog duga u slučaju nepovoljnih presuda", ističu u S&P-u.

Rejting bi mogao porasti nastave li se rast i reforme

Stabilni izgledi vezani uz hrvatski rejting odražavaju mišljenje analitičara S&P-a da će se iduće godine nastaviti gospodarski rast, iako ponešto usporeniji, ali i da će vjerojatno doći do povećanja fiskalnog deficita, uz preostale neizvjesnosti vezane uz tempo i obujam Vladinih reformi u idućih 12 mjeseci.

"Mogli bismo podići hrvatski kreditni rejting ako se nastavi gospodarski oporavak, a nova Vlada nastavi iskazivati sposobnost i spremnost da provede strukture reforme te se drži svoje agende vezane uz fiskalnu konsolidaciju, koja će voditi bržoj konsolidaciji proračunskog deficita nego očekujemo. Nasuprot tome, rejting bismo mogli sniziti ako hrvatske obveze, poput tužbi protiv države, rezultiraju povećanjem tereta duga države, ili ako se učinci strukturnih reformi uspore, te dovedu do sporijeg gospodarskog rasta i viših od očekivanja deficita", zaključuju u S&P-ju.

Današnje S&P-ovo povećanje izgleda prvi je pozitivni pomak u vezi hrvatskog rejtinga nakon šestogodišnje recesije.

Posljednji puta povećanje izgleda za hrvatski rejting zabilježeno je 2007. godine, kada ih je agencija Moody's povećala sa stabilnih na pozitivne.

S&P je, pak, posljednji puta povećao rejting Hrvatske u 2004. godini, s 'BBB-' na 'BBB', dok je Fitch u 2003. povećao izglede sa stabilnih na pozitivne.

Sve tri vodeće svjetske rejting agencije – Standard & Poor's, Moodys i Fitch i dalje drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine. No, dok Moody's i Fitch drže negativne izglede, Standard&Poor's ih je povećao na stabilne.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (6)

  • ak"tu"ar% (Gost_9139)

    ajde neka konačno nešto pozitivno nakon "pozitivne privatizacije" gdje je društveno pretvoreno u privatno :)

    oko 1 godine prije
  • (Gost_2327)

    A da damo malo g.ze toj agenciji? Da nam da još malo bolju ocjenu.

    oko 1 godine prije
  • budriNin 100% za 400 godin (Gost_7222)

    da goste 2327 =U potpunosti ste U pravu = osim tih , nazovimo ih tako, svjetskih protuha. najboje je da nam daju kreditni rejting oni veliki hrvati ća su švercovali humanitarnu pomoć za vrime domovinskog rata i pri tome novčano osnažili svoje butige, pa monderne pekare i oni ća ih je naveja lipok i gost 9139 :)

    oko 1 godine prije
  • 7222% (Gost_7222)

    a niki su glede navedenog postali i gradonačelnici vodećeg grada u županiji splitskoj i dalmatinskoj pa ondak rvackoji i euRopSkoj :)

    oko 1 godine prije
  • 7222% (Gost_7222)

    a svi se klededu u nultu stopu mita i korupCije. počevši od vrlog pravoSuđa do priko poliCije, itd..itd..

    oko 1 godine prije
  • (Gost_7222)

    podsjetnik = 7222%

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara