DISCIPLINIRANJE POTROŠAČA
Ne zna se još hoće li se naplaćivati i najtanje vrećice, one koje služe za zamatanje voća, povrća i mesa. No, očekuje se da će najkasnije kroz dvije godine EU zabraniti i upotrebu najtanjih, jednokratnih vrećica, ili zatražiti i njihovu naplatu.

ZAGREB - Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u svom prijedlogu Plana gospodarenja otpadom do 2022. godine, o kojem je u petak završena javna rasprava, navodi kako je »potrebno uvesti obveznu naplatu za lagane plastične vrećice za nošenje«, ali i sve prodavatelje obavezati da na mjestu prodaje plastičnih vrećica informiraju potrošače o utjecaju prekomjerne potrošnje plastičnih vrećica na okoliš. Takve bi obavijesti, navodi se, trebale stajati i na mjestima gdje potrošači sami uzimaju plastične vrećice za voće i povrće.

Smanjena upotreba

Iz Ministarstva nismo dobili odgovor na pitanje na koje se točno vrećice odnosi uvođenje obavezne naplate, pogotovo što većina trgovina već naplaćuje sve vrećice, osim onih najtanjih, za zamatanje voća i povrća odnosno mesa. Po svemu sudeći, praksa trgovina sad će biti unesena i u zakon, kao obaveza za sve.

Hrvatska mora smanjiti broj vrećica u upotrebi zbog direktive EU-a donesene u travnju prošle godine, koja nas obvezuje da do 2019. godine trošimo najviše 90 vrećica po stanovniku, a do kraja 2025. najviše 40. Pritom se misli na vrećice debljine od 15 do 50 mikrona, a to nisu one najtanje, za voće i povrće. Kako će države članice ograničiti upotrebu vrećica, ovisi o njima, no to je moguće učiniti ili zabranom upotrebe ili njihovom naplatom. Od 2008. godine, kad je počela naplata vrećica u hrvatskim trgovinama, njihova upotreba smanjila se za čak 60 posto, no činjenica je da se besplatne – najtanje, jednokratne vrećice za voće i povrće, najviše i koriste. Te vrećice, tanje od 15 mikrona, EU je izuzeo iz direktive donesene u travnju prošle godine, smatrajući da bi njihova manja upotreba mogla dovesti do ugrožavanja sigurnosti hrane.

Prosječni hrvatski potrošač godišnje upotrijebi 150 debljih, višekratnih vrećica, ali još oko 250 onih najtanjih, dakle ukupno oko 400 vrećica. Prosječan Estonac, Mađar, Poljak, Portugalac ili Slovenac potroše nešto više od 500 tankih i 480 debljih, no zato Finci upotrijebe tek oko 80 debljih te samo četiri najtanje vrećice godišnje. U cijeloj Uniji na otpadu se godišnje nagomila oko osam milijardi vrećica, pri čemu su posebno opasne po morski životinjski svijet. Proizvođači plastike napominju da je i proizvodnja pamučnih vrećica štetna, no činjenica je da disciplinirani potrošač jednu platnenu vrećicu sa sobom u trgovinu može nositi godinama. Finci se na odjelima voća i povrća služe uglavnom biorazgradivim »škartocima«, a sa sobom obavezno nose i platnene vrećice. Naša današnja komocija, napominje europarlamentarac Davor Škrlec, doći će na naplatu budućim generacijama.

Uvoz veći od izvoza

U Hrvatskoj je u proizvodnji vrećica zaposleno oko 1.800 radnika te više vrećica izvozimo nego što ih uvozimo. »Zeleni«, međutim, napominju da se naši proizvođači ne bi trebali bojati da će ostati bez posla, budući da se, kažu, preorijentirati mogu na drugu ambalažu od istog materijala koja neće, barem ne tako skoro, iščeznuti iz upotrebe. Očekuje se da najkasnije kroz dvije godine EU zabrani i upotrebu najtanjih, jednokratnih vrećica, ili zatraži i njihovu naplatu. Da bi se proizvela prosječna plastična vrećica, potrebno je nekoliko minuta, a kad dođe u ruke potrošača, on je koristi u prosjeku 25 minuta. Za razgradnju takve vrećice u prirodi potrebno je, međutim, do 400 godina.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari

  • Nema komentara
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara