ŠTO JEDEMO
Osim salmonele kao jednog od uzročnika bolesti, to su još i campylobacter, leptospiroza, listerija... Do porasta zoonoza dovela je masovna industrijska proizvodnja mesa, budući da svake godine zaklano bude 60-ak milijardi životinja.

Gotovo svakodnevna nova otkrića salmonele u hrani otvorila su Pandorinu kutiju u kojoj ima još koječega, čak i puno opasnijeg od salmonele. Hrana je, upozoravaju stručnjaci, prepuna različitih mikroorganizama, odnosno bakterija, toksina, a sve veći problem postaje otpornost životinja na antibiotike kojima ih se liječi od bolesti. Dugoročno bi, ukoliko se ne pronađu novi antibiotici, životinje mogle u potpunosti postati otporne na antibiotike, a time i zdravlje potrošača daleko ugroženije nego što je danas.

– Već danas između deset do čak 40 posto antibiotika nema nikakav učinak na bolesti životinja. Kako je patogene organizme nemoguće iskorijeniti, a antibiotici sve manje na njih djeluju, posljedice je donekle moguće spriječiti samo kvalitetnom edukacijom potrošača koji će jako, i sve više, morati paziti kako pripremaju hranu, odnosno da li ju dovoljno termički obrađuju, peru li dobro ruke prije i poslije rukovanja s mesom, peru li dobro pribor za pripremu hrane, radne plohe i ostalo, upozorava Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Jednako kao i Estela Prukner-Radovčić sa Zavoda za bolesti peradi Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Katalenić upozorava na činjenicu da se, pogotovo sad, salmonela spominje puno više od drugih opasnosti u hrani, odnosno drugih zoonoza. Riječ je o bolestima koje se sa životinje, bilo konzumacijom neadekvatno pripremljenog mesa, krvlju te drugim izlučevinama, odnosno dodirom, mogu prenijeti sa životinje na čovjeka. Od 1940. godine naovamo u svijetu se pojavilo preko 350 novih zaraznih bolesti, od kojih čak 60 posto čine nove zoonoze. Osim salmonele kao jednog od uzročnika bolesti, to su još i, između ostalih, campylobacter, leptospiroza, listerija te mnogobrojni ostali. Nema sumnje da je do porasta zoonoza dovela masovna industrijska proizvodnja mesa, budući da svake godine zaklano bude nevjerojatnih 60-ak milijardi životinja, koje prethodno žive u neadekvatnim uvjetima, prebrzo su tovljene i hranjene upitnom hranom, a njihovo se meso zatim, pokazalo se, smrzava pred istekom roka trajanja pa opet prodaje, ili pak nakon isteka roka termički obrađuje te pretvara u mesne prerađevine. Za ogromne količine mesa ni u Hrvatskoj se ne zna odakle je došlo i kakvo je, dok se redovitim državnim kontrolama do sada ispitivao tek manji broj uzoraka proizvoda koje kupujemo. Pojačani je nadzor u posljednje vrijeme pokazao da uzročnika salmonele ima gdje god da se »upikne«, no što je s drugim bolestima odnosno njihovim uzročnicima, o kojima se, kažu stručnjaci, premalo govori?

Ulaganje u edukaciju

Campylobacter, kojim se u 2014. godini, primjerice, zarazilo 1.647 ljudi u Hrvatskoj, a najčešće se nalazi u mesu peradi, navodi profesorica Prukner-Radovčić, čak je puno opasniji od salmonele no o njemu se, slaže se s njom i Katalenić, premalo čuje.


NOVI LIST 2012. OBJAVIO KATASTROFALAN NALAZ RUSKE INSPEKCIJE

Naš je list prije četiri godine objavio tajni izvještaj Ruske federalne službe za veterinarski nadzor koja je posjetila najveće proizvođače u mesnoj industriji u Hrvatskoj, koji svoje proizvode žele izvoziti u Rusiju. Svi su »pali« na testovima jer su uočene brojne, čak i skandalozne nepravilnosti. Ruski, ali i nadzor SAD-a daleko su stroži od europskih, pa je i europskim proizvođačima izuzetno teško stići na američko odnosno rusko tržište. U europskom sustavu trgovac, a nakon njega i kupac, moraju vjerovati deklaraciji proizvođača s kojom hrana stiže na police. Hrvatska će inspekcija u svom redovitom monitoringu nakon toga provjeriti tek mali broj uzoraka. Pojačana testiranja ovih dana rezulat su, između ostalog, otkrića ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića da se rezultati pozitivni na salmonelu nisu javno objavljivali ako je proizvod prethodno zbog isteka roka trajanja povučen sa tržišta, ili je prodan u potpunosti. To znači da informacija o salmoneli i drugim uzročnicima bolesti uopće nije stizala do potrošača koji su tu hranu ranije već kupili. To je posebno opasno u ljetnim mjesecima, kad se najviše roštilja, i piletina ne bude do kraja pečena.

Ruska je inspekcija hrvatske mesne proizvođače posjetila u ožujku 2012. godine, a mjesec dana Hrvatskoj poslala odbijenicu, sa izvještajem u kojem je pisalo, između ostalog, da se žig na svinjske polovice stavlja prije dobivanja rezultata trihineloskopije, a na klanje se dovoze svinje s nečitljivim identifikacijskim brojevima. Nema, nadalje, kompetentne kontrole ispunjavanja općih sanitarnih uvjeta od strane osoblja poduzeća, na pokretnoj vrpci nema odvojka preko kojeg bi se s osnovne vrpce uklonio trup ukoliko se sumnja na bolest, pogonima se može nesmetano pristupiti s ulice, u pogonu pasterizacije mlijeka uočeni su insekti, i tako dalje. Rusima se za izvoz prijavilo 12 naših velikih poduzeća za preradu mesa, no jedna je klaonica na kraju svoj zahtjev povukla jer nije uopće ni željela posjet ruskih inspektora. Tadašnji postav Ministarstva poljoprivrede na čelu s Tihomirom Jakovinom se nakon objave izvješća u našem listu diglo na noge te katastrofalne uvjete u proizvodnji mesa pokušalo opravdati time da su »ruska pravila drugačija od hrvatskih i europskih općenito, pa je došlo do nepodudarnosti«. Naš je list »upozoravan« da će objava imati štetne posljedice po turizam te »širom otvoriti vrta uvoznicima«.


Prije dvije godine je na inicijativu tad osnovane Radne grupe za zoonoze na čelu koje se nalazi Prukner-Radovčić, napravljeno prvo, i zasad jedino izvješće o zoonozama u Hrvatskoj, koje kaže da je u mesu peradi samo u 2014. godini od ukupno 924 uzorka testirana na campylobacter, njih čak 636 bilo pozitivno. Borba protiv salmonele i campylobactera je teška, jer oni mogu zaraziti životinje bez da u njih uzrokuju kliničke znakove bolesti. Tješi činjenica da broj zabilježenih slučajeva salmoneloze ipak opada, čemu doprinosi i provedba programa kontrole bolesti u populaciji životinja. Opada i broj slučajeva zaraze trihinelom, u svinjetini, no to nije slučaj sa kampilobakteriozom, koja je u porastu. Kako se navodi u godišnjem izviješću o zoonozama, taj porast može biti rezultat bolje dijagnoze liječnika, no i ne mora. Procjenjuje se da je veliki broj jata tovnih pilića vrste Gallus gallus koloniziran bakterijama roda Campylobacter, i da antimikrobna sredstva ne pomažu u cijelosti.

– Što se više hrane bude slalo na laboratorijska ispitivanja, više će se tog, logično je, i pronaći. I salmonela i campylobacter su jako osjetljivi na promjenu temperature, ali dobrom termičkom obradom i pravilnom higijenom se može izbjeći bolest ljudi, komentar je prof. Prukner-Radovčić na »aferu salmonela« koja je u potpunosti uzdrmala tržište. Bitno je, napominje, ulagati u edukaciju potrošača o pripremi mesa općenito, i higijeni koja tu pripremu mora pratiti.

Visoka učestalost

Listerioza je također zarazna bolest koja kod ljudi najčešće uzrokuje blage simptome poput povišene temperature, ali u rjeđim slučajevima može dovesti i do meningoencefalitisa, kod trudnica pak uzrokovati prijevremeni porod ili infekciju ploda. Od ove je bolesti u 2014. godini u Hrvatskoj umrlo dvoje ljudi, a detektirana je kod njih petero, što znači da je smrtnost zbog listerioze izrazito velika. Za razliku od većine drugih patogena, bakterija koja uzrokuje listeriozu raste čak i na temperaturi hladnjaka, a nalazi se, osim u mesu peradi i sirovom mlijeku, i u pasteriziranom mlijeku i mliječnm proizvodima. Inspekcijska kontrola, međutim, 2014. godine, nije na listeriju ispitala niti jedan uzorak mesa i miješanog mesa, kao niti jedan uzorak brojlera (trupa peradi). Testirano je povrće, u kojem listerija nije pronađena, kao i pet uzoraka sireva, koji su bili negativni. Svinjsko meso je testirano na salmonelu te je od nešto više od 530 uzoraka ona pronađen u tri, što znači da i svinjetina može nositi ovu bakteriju. Niti jedan uzorak svinjetine, međutim, nije testiran na listeriju.

Leptospiroza je, nadalje, zarazna bolest ljudi, domaćih i divljih životinja, i od nje je 2014. godine umrla jedna osoba, a prijavljeno 105 oboljelih. To je višestruki porast u odnosu na, primjerice, 2006. godinu, kad je prijavljeno bilo 40 slučajeva, a 2009. godine dvadeset.
Tijekom 2014. godine na leptospirozu izvršeno je 2.902 pretrage uzoraka krvi goveda, ovaca, koza i svinja, te je njih 550 bilo pozitivno, što je u odnosu na godinu prije bilo čak 20 posto više.

Oboljelih od salmoneloze u 2014. je bilo 1.494, a umrla je jedna osoba, navodi se u izvješću. Kako se napominje, učestalost salmoneloza razmjerno je visoka, ali to nije bolest niskog životnog i higijenskog standarda, već je, naprotiv, vezana uz visok standard, odnosno »razvijenu« masovnu industrijsku proizvodnju hrane životinjskog porijekla.


KRONOLOGIJA

– Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić 16. studenog, nakon što je u medijima osvanula priča o zataškavanju nalaza pozitivnog na salmonelu pronađenu u mesu peradi poljskog i mađarskog proizvođača u Lidlovom distribucijskom centru , objavljuje kako će ubuduće javnost upozoravati na svaki pozitivan nalaz, bez obzira na to je li proizvod u međuvremenu povučen s tržišta zbog isteka roka trajanja ili zato što je prodan. Dotad potrošači koji su robu već kupili u tim slučajevima informaciju o opasnostima nisu dobivali, već su se pozitivni nalazi objavljivali samo ako je proizvod i daj bio u prodaji

– Gotovo svakodnevno, uslijedile su obavijesti o, redom, salmoneli pronađenoj u ćevapima u Konzumu u Rijeci, pri čemu se još uvijek ne otkriva čije je meso – da li domaće ili uvozno – u tim ćevapčićima bilo; u pilećem zabatku iz Poljske u Kauflandu; o opasnoj količini pesticida u poriluku sa tržnice »Kvatrić« u Zagrebu, domaćeg proizvođača; o salmoneli u purećem hamburgeru s ružmarinom pronađenom u Kauflandu, Sparu i Plodinama; kao i o salmoneli u smrznutom pilećem fileu u Metrou, poljske proizvodnje

– 24. studenog Ministarstvo poljoprivrede objavljuje i veliko izvješće o provedenom nadzoru u deset distributivnih centara, koje je pokazalo da je u solinskoj tvrtki Petason pronađeno gotovo 42 tone mesa kojem je istekao rok trajanja, koje je nepoznatog porijekla ili je bilo smrzavano neposredno prije isteka roka valjanosti. To je meso poslano na uništavanje, dok s tržišta mora biti povučeno još 9,5 tona mesa zbog pronađene salmonele, ili zbog drugih utvrđenih nepravilnosti

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (7)

  • (Gost_1132)

    da nije ono jadno dite umrlo niko ništa nebi poduzeja. sad glume da nešto rade,a što? kazna je 100 000 kn. zašto ne zatvorit samo 7 dana butigu . nekad su se radnici i kuvari slali na sanitarne preglede. dali danas se šalju. sumnjam jer je to poslodavcu skupo a i poznam puno njih koji ih ne šalju redovno i to u sezoni rade bez pregleda.

    oko 2 godina prije
  • (Gost_3030)

    koja pandorina kutija..radi se o promini ljudska gena..i novom nacinu vladanja.. mi smo ka racunala..geni su u nasim organizmima zapisani genetskim kodom..dovoljan je jedan ubaceni racunalni virus..i s nama mogu raditi sta god hoce..nema povratka..hrvatska je klonirana..;)

    oko 2 godina prije
  • (Gost_9604)

    šta rade viši inspektori pri gradskoj upravi i županiji. naslikavaju se

    oko 2 godina prije
  • (Gost_7181)

    9604 bave se samo da sebe oskrbe spizon i lipin bokunin vataju pase lutalice a nek prođu kroz Kastila i povire u frizidere Ribole pa nek vide di i kako skladiste namirnice da se coviku digne želudac ,mesnice privatne,pekare pa taj posal moze obavljat i dite robu drže i po v.c.i sta vam vise treba al svaki posal ima cvoju cijenu zato nam i serviraju smece

    oko 2 godina prije
  • (Gost_2094)

    https://scontent.fzag1-1.fna.fbcdn.net/v/t1.0-9/15170776_1252417584815523_199492200600703562_n.png?oh=022bf3efb07c62d4aa9a088df2dc8d18&oe=58CBF022

    oko 2 godina prije
  • (Gost_2094)

    https://scontent.fzag1-1.fna.fbcdn.net/t31.0-8/s960x960/15250815_1252655048125110_7758892656586605623_o.png

    oko 2 godina prije
  • (Gost_5)

    E pa kad nismo u stanju ni jaje sami proizvest,a kamoli kokos onda neka nas truje tko hoce...iznajmimo njive i pasnjake kinezima,jer mi definitivno ne znamo sta s tim....:o

    oko 2 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara