UVOZIMO MESI IZ TREĆIH ZEMALJA
U prvih sedam mjeseci 2015. Hrvatska je uvezla 25 tona mesa peradi iz zemalja koje nisu u Uniji.  Radi se o mesu koje ima samo prvi veterinarski certifikat treće zemlje. Zamrznuto meso, primjerice  iz Brazila,  danima čeka na brodovima da ga netko kupi.

ZAGREB  Velika većina mesa koje Hrvatska uveze, dolazi iz zemalja EU-a, dok je od našeg ulaska u Uniju značajno pala količina mesa koje nam pristiže iz trećih zemalja. Ulaskom u zonu slobodne, bescarinske trgovine, dobavljačima se uvoz mesa iz trećih zemalja zbog carinskog režima više ne isplati, no činjenica je da nam iz Brazila, Argentine, Južne Amerike općenito, ali i drugih zemalja, još uvijek dolaze na tone takvog mesa.

Prema službenim podacima iz Europske statističke baze podataka, u prvih sedam mjeseci prošle godine uvezli smo 25 tona mesa peradi iz trećih zemalja, dok nam je iz drugih zemalja EU-a pristiglo oko 20.000 tona.

U usporedbi s tim, 25 tona djeluje kao minorna količina, no riječ je ipak o tonama mesa koje pristiže na stolove hrvatskih potrošača, a čiju nam zdravstvenu ispravnost uglavnom jamči samo nalaz inspekcije države iz koje meso dolazi.

Bez odredišta

Praksa je takva da, primjerice, neki hrvatski dobavljač ili trgovački lanac, kad želi određenu pošiljku piletine iz Brazila, robu ne naručuje u Brazilu, već preko agenata, na prekooceanskom brodu u čije su hladnjače već ukrcane ogromne količine zaleđenog mesa koje idu prema Europi. To meso, kako nam svjedoče upućeni, nema svoje odredište odmah, već ono ovisi o tome tko će, i za iskrcaj u kojim europskim lukama, meso kupiti.

Ono, pritom, sa sobom nema popratnu inspekcijsku dokumentaciju, budući da ona ne smije biti starija od deset dana, a mesu je za put iz Brazila morem potrebno oko dva tjedna. Tek kad se brod  približi EU vodama, započinje prava trgovina, na način da dobavljači i trgovci iz Europe, pa tako i Hrvatske, željene količine kupuju narudžbama brodu, a tek onda se u Brazilu, kad je poznato ime kupca, izdaju veterinarski certifikati te stižu u europske luke kad i brodovi s robom. Ako je u pitanju meso, primjerice zaleđena piletina kojoj brzo istječe rok trajanja, ona je na tržištima trećih zemalja vrlo jeftina, a europski će je kupci iskoristiti, nakon termičke obrade, za proizvodnju pašteta, hrenovki i sličnih proizvoda, koji će dobiti novi rok trajanja. Jednako tako, za proizvodnju pašteta i hrenovki uvoze se i zamrznuti pileći želuci i koža.

Po ulasku u Europu, takvo zaleđeno meso neće biti ponovno kontrolirano, zato što dolazi iz klaonica u trećoj zemlji koje imaju odobrenje Europske komisije za izvoz svojih proizvoda u Europu. Europski kupci moraju se, dakle, uzdati u certifikat veterinarske inspekcije iz neke treće zemlje, a kad roba dođe u hladnjake, odnosno zamrzivače europskih trgovina, dakle i hrvatskih, domaća će inspekcija u svojim redovitim pregledima uzorkovati samo dio te robe te napraviti vlastite analize. Drugim riječima, na salmonelu i druge mikroorganizme bit će testiran tek svaki peti proizvod, dok za ostala četiri jamči isključivo nalaz, primjerice, brazilske inspekcije.

Samo prvi nalaz

Roba iz certificirane brazilske klaonice, drugim riječima, ima isti status kao i roba iz primjerice Poljske ili Italije, i domaći se potrošači mogu uzdati jedino u taj, prvi i jedini veterinarski nalaz. Hrvatske klaonice, certificirane od EU-a za izvoz na europsko tržište, svoju robu ne mogu izvoziti u SAD ili Rusiju, budući da su tamošnje kontrole puno rigoroznije, i nalik onima kakve su bile na snazi za vrijeme Jugoslavije, kad su domaći inspektori uzorkovali puno više hrane nego što je danas slučaj. I dok kod nas redoviti državni monitoring, u kojem se uzorkuje manji dio hrane, provode i 274 privatna ovlaštena inspektora, u SAD-u, primjerice, to obavljaju isključivo državni inspektori. Kod nas, pritom, privatne veterinarske stanice rade i dodatne monitoringe koje od njih naručuju trgovački lanci.

Domaći poriluk povučen jer je pun pesticida

Ministarstvo poljoprivrede potrošače je jučer obavijestilo da je s tržišta povučen svježi nezapakirani poriluk kod kojeg je utvrđena povećana količina pesticida. Uzorkovanje je provedeno 4. studenoga na tržnici Kvatrić u Zagrebu, a proizvod je podrijetlom s OPG-a Suzane Novosel iz Zagreba. Na temelju provedene procjene rizika konzumacija poriluka s navedenim ostacima klorpirifosa predstavlja akutni rizik (kod kratkotrajnog unosa)  za zdravlje ljudi, izvijestilo je Ministarstvo.

– Uvoz mesa iz trećih zemalja je značajno opao nakon ulaska Hrvatske u EU, zbog čega smo u prvih sedam mjeseci prošle godine, kažu dostupni podaci, uvezli samo 25 tona mesa peradi. Značajno je porastao, međutim, uvoz iz EU zemalja, jer dok smo tijekom 2012. uvezli 5.500 tisuća tona mesa peradi sa EU tržišta, to se učetverostručilo samo u prvih sedam mjeseci prošle godine –  kaže Branko Bobetić iz udruženja Croatiastočar. Nekad je, podsjeća, bilo dosta piletine iz Brazila na hrvatskim policama, s vrlo niskim cijenama, no to sad više nije slučaj – napominje.

Tijekom 2015. godine veterinarska inspekcija je pretražila ukupno 5.929 uzoraka hrane, od čega 2.191 uzorak na mikrobiološke kriterije sigurnosti hrane. Od 2.191 uzoraka na mikrobiološki kriterij na salmonelu je pretražen 1.121 uzorak, od čega je bilo ukupno 18 pozitivnih nalaza – devet u mesu peradi, sedam u mljevenom mesu i dva u mesnim pripravcima koji ne sadrže meso peradi. U 2016. godini je, dosad, na mikrobiološke parametre uzorkovano i pretraženo ukupno 2.093 uzorka na prisutnost salmonele, od čega je 67 uzoraka hrane bilo pozitivno – izvijestilo je jučer Ministarstvo poljoprivrede.  

Kontrolori na terenu

»Ministarstvo poljoprivrede upravo pojačano kontrolira subjekte u poslovanju s hranom i naše su veterinarske inspekcije na cijelom terenu RH još od prošlog tjedna. Uz kontrolne aktivnosti predviđene godišnjim planovima, ministar Tolušić je, već prvi tjedan svog mandata zatražio dodatne kontrole distributivnih centara trgovačkih lanaca te objavu svih informacija javnosti. Stoga Ministarstvo objavljuje svaku incidentnu, ali i potencijalno incidentnu situaciju  s terena i odmah o tome izvještavamo javnost priopćenjima«, navodi se u priopćenju.

Tijekom 2015. godine od ukupno 21.980 provedenih službenih kontrola, veterinarski inspektori proveli su 4.902 službene kontrole u području hrane. Od toga, tijekom 1.686  službenih kontrola utvrđene su nesukladnosti. Tijekom 2015. godine veterinarski inspektori su ukupno izdali 1.933 rješenja (po jednom predmetu može biti više rješenja)  i 56 optužnih prijedloga.

Od 1. siječnja do 17. studenoga 2016.  od ukupno 16.642 provedene službene kontrole veterinarski inspektori su proveli 4.242 kontrole u području hrane. Od toga su tijekom 1.714 službenih kontrola utvrđene nesukladnosti. Izdano je ukupno 1.931 rješenje (po jednom predmetu može biti više rješenja) i 48 optužnih prijedloga. U Hrvatskoj  radi  200 veterinarskih inspektora u okviru Ministarstva poljoprivrede te 274 ovlaštenih veterinara u kontrolnim tijelima (akreditirane pravne osobe s delegiranim ovlastima), navodi se u priopćenju.

Izvor: Novilist.hr


KOMENTARI:

Stari Komentari (5)

  • (Gost_4788)

    "uzorkovali" nova ric za "testirali"
    Ma bravo, s kojim se vi glupostima bavite.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_3142)

    Krivi su oni koje biramo i jos ih placamo !

    oko 1 godine prije
  • (Gost_2145)

    pa otkad je država pala na ispitu. oni koji su zaduženi za sigurnost države, za zdravstvo, za prehranu,za sigurnost građana svi primaju masne plače. kad odlaze ostave nered i ne odgovaraju za ništa. to nije od jučer ,to je otkad je tuđman ustrojio ovakvu državu.ako su nekoga i uhapsili nije kažnjen, možda je čovik ogulija 100 kg kumpira, ako je neko nekoga satra pa uteka,očistila se cesta a on bi bija uzorne obitelji i pušten. hranom nas truju zadnjih 25 god. od rata kad su se neki debelo obogatili otpacima iz evrope i kanade. jeli ikad itko postavio pitanje zašto je obični, najobičniji fažol 9 kn,a "domaći" 50-60 kn. jel itko ikad provjerava krumpire po trg.centrima i po pazaru di je krumpir 5 kn za razliku od centara di je 1.30 kn.a isti je. o liječenju suvišno je i govorit , to znaju oni koji čekaju na red za dijagnostiku,operacije i zračenja.važno je da znamo da je gotovina savjetnik krstičeviću za sigurnost. od koga? ko će nas napast. koje oružje imamo i ko će nas branit?

    oko 1 godine prije
  • (Gost_1103)

    Nije država pala na ispitu, država ne polaže ispite. Na ispitu su pali Hrvati: oni su svojim glasanjem, sustavom i izvršiteljima krivi za sve, pa tako i za ovu sitnicu. ja bi, recimo, minja jednu privatizaciju za 100 afera sa salmonelom. Samo to nije moguće: narod koji je spreman podržat svoje krvnike i krvnike budućnosti svoje djece, ne može niti računat na bolje postupke svojih izabranika.

    oko 1 godine prije
  • (Gost_7243)

    Ovce bili, ovce ostali. Najviše se divim poreznoj Superhik reformi koji tiho prolazi.

    oko 1 godine prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara