BITKA ZA POREZNU REFORMU
Cjelovita porezna reforma, koja bi se trebala naći na ovotjednoj Vladinoj sjednici, nema alternativu, poručili su jučer iz Ministarstva financija, a bilo kakvi ustupci ugostiteljima, poput traženog moratorija na rast PDV-a za usluge u ugostiteljstvu sa 13 na 25 posto, nisu mogući jer onda pada cijela reforma.

- Cijene su u ugostiteljstvu od 2012., kada im je PDV smanjen, rasle za šest posto, a proračun je to stajalo 1,150 milijardi kuna. Reforma je cjelovita, jedna stvar vuče drugu. Bilo kakvi ustupci nisu mogući. Možemo razgovarati o finom balansiranju, ali ako se napravi ustupak, pada cijela reforma - upozoravaju u Ministarstvu financija.

Rasterećenje

Unatoč protivljenju ministra turizma Garija Cappellija povećanju PDV-a na usluge u ugostiteljstvu, ministar financija Zdravko Marić ne misli odustati od tog dijela reforme jer, kako smo jučer neslužbeno čuli, ugostitelji bi na taj način trebali uplatiti u proračun milijardu kuna više. Dakle, porezno rasterećenje dohotka i dobiti te smanjenje stopa PDV-a na određene artikle nije moguće ako se ne uzme tih milijardu kuna od ugostitelja, a kako sada stvari stoje, čini se i da je premijer Andrej Plenković više na strani ministra financija, nego ministra turizma.

- Poreznu reformu treba gledati u cjelini - poručio je jučer Plenković.

S druge strane, pojašnjavaju u Ministarstvu financija, velika većina ugostitelja nema godišnje prihode veće od 3 milijuna kuna, pa će se njima porez na dobit smanjiti sa 20 na 13 posto. Bit će im manji i ulazni troškovi jer će se smanjiti stopa PDV-a na repromaterijal u poljoprivredi, smanjit će se PDV na opskrbu električne energije, odvoz komunalnog otpada, a i dohodak građana bit će veći zbog smanjenja poreza na dohodak, dok će im zbog poreznog priznavanja troškova reprezentacije i promet biti bolji. U Ministarstvu financija također napominju da raste granica za ulazak u sustav PDV-a na 300.000 kuna godišnjeg prihoda, a odgovaraju i kritičarima da će se ugroziti 7 milijardi eura ulaganja u turistički sektor.

- Ulaganja su u 2014. iznosila oko 4 milijarde eura, uglavnom u hotele. A porez na usluge smještaja ostaje na istoj razini - kažu u Ministarstvu i napominju kako je u ovom dijelu intencija da turistima raste porezno opterećenje.

Kad je riječ o ostalim zadiranjima u PDV, zbog povećanja najniže stope s pet na 12 posto od 2018. na kruh, državni proračun će uprihoditi 200 milijuna kuna više, a na mlijeko 100 milijuna kuna. Kada je riječ o smanjenim stopama PDV-a na opskrbu strujom, proračun će ostati bez 900 milijuna kuna (700 milijuna na račun kućanstava, a 200 ostali), a za odvoz otpada 120 milijuna kuna. Smanjena će stopa na repromaterijal u poljoprivredi proračun stajati od 150 do 170 milijuna kuna. Budući da se zbog izmjena sustava poreza na dohodak onima s najnižim primanjima ne može povećati plaća jer oni ni dosad nisu plaćali porez na dohodak, namjera je bila da se njima uz smanjene stope PDV-a (opća stopa na 24 posto, niže stope na struju, komunalije) pomogne.

Cjelokupni efekt mijenjanja stopa PDV-a, napominju u ministarstvu, trebao bi izgledati ovako: u ovoj godini građani su na 100 kuna plaćali 15,6 kuna PDV-a, u 2017. platit će 15,5 kuna, a u 2018. 15,3 kuna. Oni najsiromašniji dosad su plaćali 15,7 kuna, iduće godine trebali bi plaćati 15,1 kunu, a 2018. godine 14,8 kuna, što znači da ih se kroz PDV rasterećuje za gotovo jedan postotni poen.

U pogledu smanjenja stope poreza na dobit sa 20 na 18 posto, a na 12 posto za obveznike koji imaju godišnji promet do 3 milijuna kuna, državni proračun ostat će bez 375 milijuna kuna. Poreznih obveznika koji imaju promet manji od 3 milijuna kuna u Hrvatskoj je oko 120.000.

Mostove zamjerke

Ukupni efekt promjena u poreznom sustavu u prvoj će godini, procjenjuju u ministarstvu, biti oko 2 milijarde kuna, no napominju da je to statistički jer u to treba uključiti i povećanu osobnu potrošnju te rast gospodarstva, što bi značilo da će minus biti oko milijardu kuna, odnosno 0,3 posto BDP-a. Predložene promjene u 2017. trebale bi udio poreza u BDP-u s trenutačnih 37,5 posto smanjiti na 36,9 posto, a u 2018. na 36,5 posto. U 2018. ukupni će efekt i zbog smanjenja opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto iznositi oko 3,6 milijardi kuna.

Ministarstvo financija pripremilo je čak 15 zakonskih izmjena koje bi se na sjednici Vlade trebale naći u četvrtak. Iako je bilo planirano da će ti zakoni ići u redovnu saborsku proceduru kroz dva čitanja, sada u ministarstvu najavljuju mogućnost da će se možda ići i u hitnu proceduru, te da se javna rasprava provede jedinstveno za cijeli paket.

Ministar Marić jučer se sastao i s predstavnicima Mosta koji imaju zamjerke na poreznu reformu. Unatoč njihovu protivljenju dijelovima reforme, Marić nema namjeru odustajati od cjelovitog rješenja, može biti samo manjih korekcija.

Štete u ugostiteljstvu

Posljedice povećanja PDV-a u ugostiteljstvu mogle bi imati teške učinke ne samo za turističko-ugostiteljsku branšu, nego i za hrvatsko gospodarstvo u cjelini, pokazuje analiza koju je izradila Sanja Čižmar, senior partner u HD Consultingu.

Zbog povećanja PDV-a u iduće bi se tri godine mogao očekivati pad investicija od čak 12 milijardi kuna, pokazuju njezine računice. Naime, prije uvođenja međustope PDV-a investicije u turizmu kretale su se oko brojke od oko dvije milijarde kuna godišnje, i to bez tendencije rasta. Ove bi godine one trebale dosegnuti 4,3 milijarde kuna, a sadašnjom dinamikom 2019. trebale bi doseći sedam milijardi kuna. No, povećanjem međustope PDV-a vratile bi se na razinu od samo dvije milijarde kuna na godinu, upozorava S. Čižmar.

K tome, povećanje PDV-a na ugostiteljstvo smanjilo bi konkurentnost sektora, a pala bi mu i profitabilnost. Velik broj poduzetnika koji su ušli u investicije našlo bi se u situaciji da ne mogu više otplaćivati kredite. Štoviše, mnogi bi morali zatvoriti i vrata svojih objekata. To bi moglo prouzročiti, pokazuje analiza, gubitak i do 10.000 radnih mjesta.

Udar na ugostiteljstvo bio bi i udar na prehrambenu industriju, kojoj je ono značajan kanal za prodaju proizvoda, što bi se, pokazuje analiza, negativno odrazilo na čitavo hrvatsko gospodarstvo. Posljedica bi bila i povećanje “sive ekonomije” te pad proračunskih prihoda.

- Čak i iskustvo Grčke pokazuje da su efekti smanjenja stope PDV-a pozitivni na gospodarstvo u cjelini - zaključila je S. Čižmar.  (Surađivali Dora Koretić i Adriano Milovan)


'Uništit ćete sektor: otpuštat ćemo radnike i smanjiti ulaganja'

Ceh ugostitelja i turističkih djelatnosti Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu izrazio je veliko nezadovoljstvo povećanjem PDV-a sa 13 na 25 posto u ugostiteljstvu. Ugostitelji su na jučerašnjem Liderovom skupu o utjecaj porezne reforme naglasili kako će im zarada znatno pasti, morat će otpustiti radnike i smanjiti ulaganja.

U HOK-u su, međutim, napomenuli da porezna reforma ima i nekih dobrih dijelova.

- Kad govorimo o dobrim stvarima, to je prag poreza na dohodak, imamo veći prag za ulazak u PDV i naravno da to podržavamo. Međutim, problem je što će se ugostiteljima porez sa 13 posto dići na 25 posto. U Hrvatskoj obrtničkoj komori smatramo da je trebalo poštovati Strategiju razvoja turizma u kojoj jasno piše spuštanje poreza sa 13 na 10, a ne dizanje na 25 posto - rekao je Dragutin Ranogajec, šef Hrvatske obrtničke komore.

- Da bi bili konkurentni u našem okruženju na tržištu, PDV mora biti 10 posto. Ne trebamo sad zbog ekonomske i strateške porezne politike uništavati neki sektor koji radi. Idemo naći mogućnosti da se ne uništava ono što radi - rekao je Nenad Šepak, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a.

Zagrabački ugostitelji, za razliku od svojih kolega iz Primorsko-goranske županije, neće zatvoriti lokale na dva sata u znak protesta protiv dizanja PDV-a. Umjesto toga, rekli su da će s argumentima ići razgovarati s ministrom financija Goranom Marićem, za što im je dala potporu i predstavnica Ministarstva turizma. Složili su se da smanjenje poreza na dobit neće nadoknaditi štetu zbog povećanja PDV-a jer mnogi ugostitelji uopće neće biti profitabilni. Nadalje, povećanje cijena im je zadnje što će napraviti jer bi im onda zbog pada potrošnje i pala zarada, koja je već sada veoma mala. Također, ulazni troškovi su im veći, posebice cijene hrane koje su porasle za barem trećinu u posljednjih nekoliko godina.

- Predlažemo varijantu B, ako se diže porez na pića, da porez na hranu ostane 13 posto jer moramo razmišljati i o kontinentalnom turizmu, ne samo o izvanpansionskoj potrošnji na Jadranu - dodao je Ranogajec.  (Dean Žugčić)


Hotelijeri upozoravaju: ugrožena građevina i industrija prehrane

Povećanje PDV-a u ugostiteljstvu, kako je predviđeno u poreznoj reformi, dovelo bi do smanjenja investicijskog ciklusa u turizmu, što bi rezultiralo i padom zaposlenosti, a negativno bi se odrazilo i na djelatnosti koje su usko vezane uz turizam, poput građevine, trgovine i prehrambene industrije, upozorili su iz Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH).

- Ministru financija Zdravku Mariću objasnili smo da se kroz poreznu reformu de facto mijenja Strategija razvoja hrvatskoga turizma i da ona najviše utječe na ključne elemente ponude, a to su hoteli i restorani. Ukazali smo mu na negativne učinke koje bi to imalo na turizam te smo istaknuli da je istodobno moguće zadržavanjem iste ili čak niže stope PDV-a postići bolje efekte za proračun nego što će to to učiniti jednokratna mjera diranja u sustav PDV-a - istaknuo je jučer Ronald Korotaj, predsjednik UPUHH-a. Udruženje hotelijera vjeruje da se može naći kompromis s Marićem, a ističu kako im podršku daje i ministar turizma Gari Cappelli.  (A. M.)

Izvor: Jutarnji.hr


KOMENTARI:
(Da bi ste mogli komentirati morate biti prijavljeni na Facebook.)

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij