hren

NAJSIROMAŠNIJI BEZ POREZNOG RASTEREĆENJA
"Njihova primanja toliko su niska da na plaću ionako ne plaćaju porez i jedini način da se njihovi mjesečni budžeti podebljaju je da im poslodavci podignu bruto plaće."

Deseci tisuća građana s najnižim plaćama neće osjetiti porezno rasterećenje koje donosi prijedlog porezne reforme, koju je nedavno predstavio ministar financija Zdravko Marić. Njihova primanja toliko su niska da na plaću ionako ne plaćaju porez i jedini način da se njihovi mjesečni budžeti podebljaju je da im poslodavci podignu bruto plaće.

Obzirom da bi prijedlog reforme trebao donijeti rasterećenje poduzetnicima – kroz izmjene poreza na dohodak, poreza na dobit i PDV-a – u Hrvatskoj udruzi poslodavaca pitali smo je li moguće da se u određenim granama dogodi povećanje plaća, barem onih minimalnih.

No, tri dana nakon tog upita dobili smo jedino komentar glavnog ravnatelja HUP-a Davora Majetića na poreznu reformu u kojem se ističe da »HUP podržava cjelovitu poreznu reformu koja prema onome što smo imali prilike čuti treba donijeti porezno rasterećenje i građanima i tvrtkama te rezultirati jednostavnijim i transparentnijim poreznim sustavom«.

Olakšano poslovanje

Poslodavci očekuju i da će ta rasprava rezultirati daljnjim unaprjeđivanjem i poboljšanjima predloženog modela, te dodaju da treba uzeti u obzir i sve komentare i zabrinutosti koje će izraziti, primjerice, turistički sektor.

No, je li moguće povećanje najnižih plaća – iz HUP-a ne odgovaraju.

S druge strane, naši sugovornici iz Ministarstva financija ističu da bi predložena reforma, ako se na kraju prihvati u parlamentu, mogla rezultirati i povećanjem plaća, jer se poduzetnicima značajno olakšava poslovanje. Isto misli i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević koji je sudjelovao u izradi prijedloga porezne reforme.

– Rasterećenjima u porezu na dohodak, dobit, pa i PDV, otvara se prostor za povećanje plaća. Promjene u porezu na dohodak smanjuju poslodavcima trošak rada. Uz to im promjene u PDV-u i porezu na dobit otvaraju mogućnost povećanja dobiti. Sada su na potezu poslodavci i sindikati da razgovaraju o podjeli te dobiti – kaže Lovričević. Dodaje i da je minimum o kojem se može razgovarati povećanje do neoporezivog dijela od 3.800 kuna.

Da je vrijeme da se razgovara o povećanju plaća, uvjeren je i predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

– Ako pitate naše poslodavce, oni će reći da nikada nije vrijeme za razgovor o povećanju plaća. Ali za to je odavno vrijeme, ne samo zbog najavljene porezne reforme koja poduzetnicima donosi rasterećenje, a onima s niskim plaćama ne donosi više prihode – kaže Sever.

Mijenjati ponašanje

Dodaje da se plaće trebaju povećati, ne pod cijenu da tvrtke propadnu, nego da se smanji dobit na koju bi prema prijedlogu Ministarstva financija trebali plaćati manji porez.

– Ako u Britaniji desna vlada shvaća da je vrijeme da se dosadašnje ponašanje mora mijenjati, onda ne razumijem zašto se u Hrvatskoj bježi od tog razgovora. Krizi koja nas je pogodila prethodila je na prvom mjestu moralna kriza koja se događa ljudima koji vode i gospodarstvo i politiku. To je onda dovelo do financijske krize koja je počela urušavati sve drugo – ističe Sever.

Zato je, upozorava on, politika ta koja mora stvoriti okružje da se razgovara o pravednijoj podjeli dobiti. Kao primjer ističe situaciju u financijskom sektoru u Hrvatskoj koji u krizi nije pretrpio gubitke, nego je ostvarivao dobit, ali to njihovi radnici nisu osjetili.

Izvor : Novi List


KOMENTARI:

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij