ZAOKRET
Za razliku od svojeg prethodnika Mihaela Zmajlovića, koji je praktički sve karte bacio na centre, ministar Dobrović je tražio i na koncu – po svemu sudeći – i osigurao veću ulogu ekološki osviještenog prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja otpada.

Hrvatska ipak neće ostati bez 475 milijuna eura iz EU-ovih fondova. Most i HDZ postigli su dogovor o politici gospodarenja otpadom, koja je tijekom posljednjih mjeseci mandata Oreškovićeve Vlade prilično opterećivala odnose između ove dvije stranke. Prijedlog Plana gospodarenja otpadom, koji je ministar Slaven Dobrović forsirao unatoč negativnim primjedbama iz Europske komisije, ponovno će se naći u javnoj raspravi. Ovaj put ona neće trajati samo sedam dana, kao što je to bio slučaj u isforsiranoj prvoj varijanti, nego punih 30 dana.

Tijekom tog razdoblja razmotrit će se sve primjedbe stručne javnosti, a Vlada će imati dovoljno vremena da Plan usvoji do konca godine i tako izbjegne plaćanje penala koji prijete iz Bruxellesa zbog kašnjenja u ispunjavanju preuzetih obveza.

Oštre kritike stručnjaka

Da će novi Plan gospodarenja otpadom biti kompromis, pokazuje i dio programa Vlade Andreja Plenkovića koji se odnosi na područje zaštite okoliša. U njemu izrijekom stoji da će se centri za gospodarenje otpadom dimenzionirati prema svojim studijama izvodljivosti, što je bio zahtjev HDZ-a ispod kojega ta stranka u pregovorima s Mostom nije željela ići. U praksi, to znači da će se u Hrvatskoj graditi svih planiranih 11 regionalnih centara, te da će njihov kapacitet biti na 50 posto količine otpada koji se generira na određenom teritoriju.

Prvobitna teza Mostova ministra Slavena Dobrovića bila je da su regionalni centri za gospodarenje otpadom preglomazni, te da njihov kapacitet treba smanjiti na 25 posto, a preostali otpad reciklirati. Njegov je plan, međutim, naišao na oštre kritike stručnjaka za gospodarenje otpadom, koji su upozoravali da on nije realan jer mnogo razvijenije europske zemlje, koje su s recikliranjem započele puno prije Hrvatske, još uvijek ne mogu dostići višu stopu recikliranja otpada. Uz to, Ministarstvo zaštite okoliša nikada nije javnosti predstavilo analizu ekonomske isplativosti ovoga modela, koje bi pokazalo da je on doista realan, i, u hrvatskim okolnostima, ostvariv.

Korak naprijed

Ovaj kompromis, međutim, ne znači da je Dobrović odustao od svoje vizije kružnoga gospodarstva koje teži tzv. nultoj stopi otpada. U Plenkovićev premijerski program ušli su i centri, ali i sortirnice, kompostane i druga postrojenja koja će služiti lakšem razvrstavanju otpada namijenjenog recikliranju, a na kojima je inzistirao Mostov ministar. Za razliku od svojeg prethodnika Mihaela Zmajlovića, koji je praktički sve karte bacio na centre, Dobrović je tražio i na koncu – po svemu sudeći – i osigurao veću ulogu ekološki osviještenog prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja otpada. A to je ipak veliki korak naprijed u odnosu na situaciju koja trenutno postoji u većini zemlje.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari

  • Nema komentara
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara