ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTINJA
Imate psa kao kućnog ljubimca i na sve troškove koje podmirujete, poput kupovine hrane, plaćanja veterinara, šišanja i sličnog, što "ugrubo", ovisno o vrsti i veličini, košta od 300 pa i do više od tisuću kuna mjesečno, morate plaćati još i porez na njega!

Upravo takva ideja možda će biti uvrštena u Prijedlog zakona o zaštiti životinja koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2017. godine, što znači da bi trebao biti izglasan do kraja ove godine. Kako pak doznajemo, Porezna uprava još nema službenih saznanja o uvođenju "poreza na pse", a Ministarstvo poljoprivrede još objedinje odgovore na dostavljene komentare nakon javne rasprave.

No, priča o nametu koji bi zahvatio vlasnike oko 350 tisuća registriranih pasa krenula je već prije nekoliko godina, do sada bez konkretnog efekta. I kao kod svega, mišljenja su različita.

Iako se porezima bavi Ministartsvo financija, Branka Buković-Šošić, dr.med.vet., voditeljica Odjela za zaštitu životinja, Ministarstvo poljoprivrede smatra kako bi uvođenje poreza odnosno prireza na pse trebalo poslati poruku vlasnicima pasa da trebaju osigurati kontrolu razmnožavanja svojih ljubimaca, s obzirom na to da bi se kao olakšice od poreza u obzir moglo uzeti da vlasnik steriliziranog psa ne plaća porez kao ni onaj koji je psa udomio iz skloništa.

- Podržavamo prijedlog uvođenja tzv. poreza na pse, iako se to ne može propisati Zakonom o zaštiti životinja jer nije u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede nego Ministarstva financija. Smatramo da bi uvođenje takvog poreza dovelo do bolje kontrole mikročipiranja pasa, a time i cijepljenih pasa, a sve u svrhu smanjenja napuštanja pasa i veće odgovornosti i skrbi za pse.

Procjenjujemo da u Hrvatskoj ima više od 20 posto nemikročipiranih pasa. Maksimalna propisana kazna iznosi 6000 kuna za sve koji nisu ispoštovali ovu zakonsku obvezu. Smatramo da bi obaveza mikročipiranja svakako trebala biti propisana i za mačke - kaže nam Snježana Klopotan iz Udruge "Prijatelji životinja" koji pozivaju Ministarstvo poljoprivrede da suradnjom s Ministarstvom financija pomogne u realizaciji ovog, po njima, korisnog prijedloga koji bi se, da bi bio opravdan, trebao "vratiti" psima i njihovim vlasnicima.

Ako bi se, kako se priča, svakog vlasnika registriranoga psa u Hrvatskoj oporezivalo sa stotinu eura godišnje, moglo bi se "ubrati" najmanje 35 milijuna eura, ili 252 milijuna kuna. Uz to, nepoznato je još koliko će eventualni porez plaćati vlasnici više pasa.

- Zalažemo se da pritom vrijede olakšice, povlastice i oslobođenje od poreza za udomljene i kastrirane pse, primjerice da oni koji udome psa iz skloništa ne moraju platiti porez prvih pet godina, da oni koji kastriraju psa plaćaju pola poreza za pse, kao i da se oslobode od plaćanja poreza skloništa i skrbnici koji zbrinjavaju velik broj pasa. Iznos ''poreza'' trebao bi biti simboličan, a opet dovoljan da potakne na odgovornu skrb za psa. Prikupljena sredstva mogu koristiti jedinice lokalne samouprave za unapređenje zaštite životinja - smatra Klopotan.

Baš kao i "Prijatelji životinja", većina onih koji skrbe o psima na ovaj ili onaj način, smatraju kako je porez opravdan ako od njega ima kakve koristi za dobrobit životinja, a ne da ostane tek na pukom punjenju državnog proračuna.

- Da se taj novac vraća, onda zašto ne! No tko će nam jamčiti da ćemo imati više parkova i zelenih površina za pse, da će Split slijediti primjer Zagreba i dopustiti psima vožnju javnim gradskim prijevozom, da ćemo imati povoljnije i dostupnije veterinarske usluge, da će Split dobiti azil, a ne da onaj u Šibeniku pokriva dvije županije...?! No, s druge strane, takav porez utjecao bi na to da pse drže ljudi koji to zaista žele i koji su spremni na to. Mi smo sad imali dva slučaja vraćanja udomljenih pasa. Vratili su ih jer psi laju i puštaju dlake! Kao da su otkrili toplu vodu! U Njemačkoj gdje već imaju porez na pse, držanje kućnih ljubimaca postaje luksuz, ali zato se životinjama bave oni koji imaju ljubavi i volje za njih - govori Mirna Mrčela iz splitske udruge "Sehaliah" koja brine o napuštenim kućnim ljubimcima.

Srž prijedloga uvođenja poreza na pse usmjerena je, između ostalog, i na čipiranje. Mrčela i njena ekipa volontera uspijeva cijepiti i čipirati svakog psa koji dođe k njima iako im se troškovi penju jer svako čipiranje košta 80 kuna, a cijepivo 150 kuna.

- Svaki pas od tri mjeseca starosti trebao bi biti čipiran, no odredbe o čipiranju se ne provode, pa nitko nema pojma koliko je pasa danas u Hrvatskoj. Veterinarske inspekcije trebale bi ići u kontrole po selima, no to se ne događa. Svi oni koji napuste psa trebali bi biti kažnjeni, a kako ćete ih uopće naći ako pas nema čip?! Evo, mi smo u Spinutu našli napuštenog tornjaka. Odakle je takva jedna pasmina dospjela u grad, nitko ne zna - kaže Mrčela.

I zaista, je li pošteno da porez plaćaju samo oni koji poštuju propise - vlasnici registriranih pasa, a ostali koji pse drže "na crno", bez mikročipova i nerijetko bez obveznog cjepiva protiv bjesnoće, da prođu lišo?

Naš porezni stručnjak prof. dr. Božidar Jelčić svojedobno je također zagovarao uvođenje poreza na pse uz obrazloženje da prijedlog nije usmjeren protiv vlasnika pasa nego ga treba shvatiti kao obvezu vlasnika pasa da izdvoje dio svoje ekonomske snage u proračun jedinice lokalne samouprave, iz koje će se podmirivati troškovi koji su posredno ili neposredno vezani uz držanje pasa.

Ako se uz troškove cijepljenja, liječenja i drugog, izdvoji i više od 17 milijuna dolara za uvezenu hranu za pse i mačke, onda takav porez ne bi trebao biti problem.

- Ako budem plaćala taj porez, voljela bih znati što točno plaćam i hoću li ja kao vlasnik psa, kao i moj pas, dobiti nešto za to. Imati psa danas je prilično zahtjevno. Cijene hrane i opreme u pet shopovima lete u nebo, veterinarska skrb je također skupa, a kao vlasnik psa neprestano ste u strahu hoće li vas napasti kakva opasna pasmina kojih je sve više, hoće li vas netko osuditi jer neki neodogovorni vlasnik nije pokupio kakicu za svojim psom, a vi hodate s cijelom rolom vrećica za izmet... Ma nije problem plaćati porez za člana obitelji, što moj pas i jest nama, ali hoćemo li dobiti još koji park ili plažu za pse, hoće li se kažnjavati nesavjesni vlasnici, e to zaista ne znam - pita se Aida Drinjaković iz Splita, vlasnica zlatnog retrivera koja ne vjeruje da će se porezom uvesti red.

Neki će se s pravom pitati zašto se ne uvede i porez na neke druge kućne ljubimce poput mačaka ili egzotičnih životinja.

Procjene su da u Hrvatskoj oko 400 tisuća kućanstava drži mačku. Dok jedni smatraju kako mace ne trebaju podlijegati porezima jer ih se ne vodi u šetnju, ne zagađuju ulice, ne laju, moge ostati same kod kuće, s druge strane ima razmišljanja kako bi porez za kućne ljubimce (pse i mačke) mogao popuniti gradski budžet, ali da se izdvoji novac za sterilizaciju pasa i mačaka lutalica.

Držanje egzotičnih životinja moglo bi se ograničiti ili posve zabraniti.


Poticaj za udomljavanje

Prijedlog o porezu na pse uputio je dr. vet. med. Jurica Ambrožić, predstavnik zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.
- Primjerice, u Austriji i Njemačkoj postoji takav porez, ali njega naplaćuje porezna uprava. Stoga predlažem poticanje izmjene i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave s ciljem postizanja financijske održivosti sustava koji je lokalnim vlastima stavljen u nadležnost, pri čemu im za to nisu osigurana sredstva.
U praksi RH, sličan bi primjer bio porez na motorna vozila. Naime, nije moguća naplata bez baze podataka MUP-a o vlasnicima motornih vozila i porezne uprave. Mislim da je potrebno "kopirati" takav primjer, gdje bi služila postojeća baza Ministarstva poljoprivrede; pri razrezu poreza moglo bi se napraviti više razreda poput: životinje udomljene iz skloništa imale bi popust ili oslobođenje od plaćanja, psi vodiči slijepih ili pomagači osobama s invaliditetom bi također bili oslobođeni...Time bi i država dala značajan poticaj udomljavanju životinja iz skloništa, a samim time bi ova mjera imala i pozitivan učinak na dobrobit životinja - stoji u objašnjenju. Porez bi bio obavezan za vlasnike kućnih ljubimaca i uzgajivače životinja, a prikupljenim sredstvima financirao bi se rad skloništa, a kontrola mikročipiranja pasa, a time i cijepljenih pasa, a sve u svrhu smanjenja napuštanja pasa i veće odgovornosti i skrbi za pse, bila bi veća.


'Bez kazni nema reda'

Prijedlog uvođenja posebnog poreza u svrhu održivosti i unapređenja skrbi za napuštene životinje ima smisla, ali ga treba bolje osmisliti, smatra zagrebačka odvjetnica Vesna Magličić koja se bavi pravnom zaštitom životinja.

- Građani koji imaju kućne ljubimce, odvajaju sredstva za njihovu hranu, cijepljenje, liječenje, pa i edukaciju, imaju dobre argumente da prigovore kako time već daju dovoljan doprinos. Na kraju bi samo ti građani i plaćali porez jer neodgovorni i danas izbjegavaju obvezu čipiranja i cijepljenja pasa i uzrokuju nekontrolirano razmnožavanje i stradavanje životinja.

Mislim da bi, nakon donošenja novog zakona o zaštiti životinja, trebalo pojačati napore veterinarske inspekcije i komunalnih redara u provedbi prekršajnih odredaba, da se utvrdi koliki se stalni prihodi mogu ostvariti od kazni.

Tek ako to ne bude dovoljno, moglo bi se razmotriti kolika sredstva su dodatno potrebna, te kako taj prihod ostvariti od poreza na kućne ljubimce.Treba gledati i da simboličan iznos (npr. do 50 kn godišnje, pa i više) neće nikoga potaknuti da plati kastraciju i lijekove koji uz to idu za većeg muškog psa u iznosu od 800 kn ili više, niti će potaknuti one koji žele kupiti rasnog psa da umjesto toga uzmu psa iz skloništa.

S druge strane, građani skromnih primanja, koji udomljavaju životinje, svakako će se osjetiti nepravedno opterećeni dodatnim troškom. Da zaključim, uvođenjem poreza na kućne ljubimce, Porezna uprava teško da će uvesti reda odnosno osigurati čipiranje svih pasa - kazala je.


Njemačka i Austrija

Vlasnici pasa u Njemačkoj trebaju plaćati godišnju taksu za svoje ljubimce (hundesteuer), koju propisuju lokalne jedinice samouprave (gradovi i općine). Primjerice, iznosi su od 50 do 160 eura godišnje, ovisno o pasmini.

Popust ili potpuno oslobođenje od poreza imaju vlasnici pasa udomljenih iz azila, a ništa ne plaćaju ni vlasnici pasa pomagača, kao ni lovci pri društvima. Neke pokrajine propisuju Hundeführerschein, test za buduće vlasnike "opasnih" vrsta pasa.

Slično je i u Austriji gdje se plaća i gradski doprinos (abgabe), poznat kao "porez na pse", osim vlasnika pasa za slijepe). U Beču se ovaj porez mora plaćati za svakog psa starijeg od tri mjeseca.


Zabrana držanja egzotičnih vrsta

Uz ostanak zabrane uzgoja životinja poput činčila u svrhu proizvodnje krzna, Prijedlog zakona o zaštiti životinja propisivao bi zabranu držanja životinja u cirkusima i njihova korištenja u cirkuskim predstavama, osim domaćih životinja ''u svrhu prikazivanja vrsti svojstvenog ponašanja koje je istovjetno ponašanju životinja u prirodnom okolišu''.

- Praksa držanja egzotičnih vrsta u stanovima ide ka zabrani. Dobri su primjeri Belgije i Nizozemske, gdje je popisano koje se strane životinjske vrst mogu držati kao ljubimci, pa bi i kod nas takav popis bio nužan. Strane životinjske vrste kao kućni ljubimci mogu predstavljati opasnost za zdravlje drugih životinja, ljudi i okoliš, pate zbog neadekvatnih uvjeta držanja, nemaju specijaliziranog veterinara i zbog svega toga prerano umiru - upozoravaju Prijatelji životinja.

Iz Ministarstva poljoprivrede najavljuju, pak, kako će držanje stranih vrsta životinja biti regulirano na način da će se odrediti vrste životinja koje će se moći uzgajati, prodavati i držati kao kućni ljubimci bez ikakvih ograničenja i bez dozvole nadležnog tijela, što će biti utvrđeno pravilnikom.

Izvor: Slobodna Dalmacija


KOMENTARI:

Stari Komentari (2)

  • (Gost_4234)

    Nije točno.Priopćenje iz ministarstva kriva informacija,ništa od poreza na kućne ljubimce-pse

    oko 2 godina prije
  • (Gost_2212)

    Plaćaju Nijemci, plaćaju Austrijanci. Šta smo mi Balkanci izuzeti iz toga? Nosi se talijanska roba, vozu se njemački auti, skija se u Austriji. A šta je s obavezama? Zallen, bitte!

    oko 2 godina prije
Komentiranje je moguće smo putem facebook komentara